Dejtonski sporazum kao švedski sto?

Na Dejtonski mirovni sporazum se konstantno pozivaju domaći političari, i to u onim dijelovima koji njima odgovaraju. Na nadogradnji Dejtona ili pronalasku rješenja krize ne rade ozbiljno, ali se veći dio političara uzda da će upravo rješenje stići od kreatora Dejtonskog mirovnog sporazuma.
I nakon toliko godina imamo one koji se zaklinju u evropske integracije, a ne žele promjene Dejtona, i one koji vrše najveće opstrukcije u državi, a Dejton prate kao slijepo slovo na papiru. Najčešće služi i za prepucavanja i izgovor za blokade. I naivno bi bilo vjerovati da lideri imaju moć da kreiraju i samostalno provode ovakve politike, kaže jedan od učenika pregovora u Dejtonu.

“Onome ko zagovara opciju teriotrijalnog rasturanja BiH, njemu Dejton nije ništa, i njega uopće ne interesuju nikava rješenja i sada onima koji neće BiH da date situaciju, evo vi napišite ustav kakav kod hoćete, oni će reći nikakav jer im ne treba BiH, sa takvim liderima i koncepcijama ne bi trebalo razgovarati, ali međunarodna zajednica je pregmatična”, kaže Džemil Sabrihafizovi, pravni ekspert i učesnik pregovora u Dejtonu.

Često se Dejtonski sporazum u politčkim krugovima koristi kao švedski sto, što i sami znaju reći. Trenutna kriza to i oslikava. Uloge i nadležnosti entiteta, uloga i mandat OHR-a samo su neki od povoda za trenutna neslaganja. I teško je postići kompromis, ali nije rješenje u politikama koje rade na razgradnji države, tvrdi profesor Kurtćehajić.

“BiH nije sastavljana od dva entiteta, BiH se sastoji od dva entiteta i nije državna zajednica kako se govori, nego je država. Ne postoje zajedničke institucije, nego institucije, neprekidno se radi na razbijanju BiH”, ističe Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA-e.

Ovaj sporazum je jedino moguće rješenje za Bosnu i Hercegovinu, uz sve mane i nedostatke, te i sada u ovoj krizi Dejtonski sporazum je osnovno polazište za dalji dogovor, smatraju analitičari.

“Sad smo ušli u taj procesni problem šta i kako dalje i ubijeđen sam da nam je potreban jedan dogovor da vidimo kuda ćemo dalje, kako će se odvijati, šta je u čijoj nadležnosti. Međutim, jasno je da osnovno polazište mora biti upravo Dejton”, naglašava politički analitičar Velizar Antić.

Iako je sporazum trebao predstavljati početak nagradnje države, danas se jasno vidi da lideri nisu u stanju ispunjavati domaće, ni međunardne obaveze, te da se i danas oslanjaju na pomoć i rješenja upravo kreatora Dejtona.

“Vašington vodi relanu politiku, i svjesni su da sad nije vrijeme za neki Dejton dva, nego da treba sad fiksirati neke stvari, treba smiriti situaciju i da treba ukloniti neke stavri koje su sada vrlo opasne za BiH, Balkan, i uvijek se poziva na poštivanje Dejtonskog sporazuma”, kaže Ivica Puljić, dopisnik Al Džazire Balkans iz Vašingtona.

A dok se domaće elite pozivaju na poštivanje Dejtona, u dijelovima kojima njima odgovara, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena država i pogodno tlo za korpciju, organizovani kriminal ili ilegalne migracije.