Pazite kako večeras slavite: vatrometi i petarde ubijaju životinje, plaše djecu i odrasle

Nekoliko hrvatskih gradova odustalo je od novogodišnjeg vatrometa zbog njegovog lošeg uticaja na životinje, okoliš, starije osobe i djecu.

Brankica Rudan je velika ljubiteljka životinja. Godinama ima dva psa. Odnedavno trogodišnju Elu koju je usvojila nakon što je porodica u čijem je vlasništvu bila odselila u Njemačku.

“Stariji je Srećko kojem je 12 godina i mješanac je, bio je nepokretan kada sam ga usvojila, izliječila sam ga i ostao je sa mnom”, priča Brankica za BUKU.

Psi pružaju ljubav i uveseljavaju je, ona im pruža dom i njegu, ali period novogodišnjih praznika uvijek je izazovan. Psi proživljavaju stres i traumu koju izazivaju petarde, vatrometi, ali i pucnjave.

“Sa Srećkom imam iskustva s tim malo duže, on se počne lijepiti bukvalno za mene kada sam kući i nije mu svejedno, to se vidi. Kada nisam kod kuće prilikom povratka nađem zavrnute podnice u kupatilu i odmah znam da je bilo neke pucnjave jer se krio u kupatilu. Životinje to obično rade – traže ćošak ili kutak gdje će manje čuti odjek petardi. Ela je baš sinoć takođe pokazala ovaj strah kada su djeca bacila petardu ispod moje zgrade. Počela se tresti i sakrivati ispod stola. Tako se manifestuje kod mojih pasa bilo kakva pucnjava”, objašnjava Rudan kako zvuci pirotehničkih sredstava utiču na njene kućne ljubimce.

Glasni odjeci petardi, vatrometa… utiču i na Brankicu jer razmišlja o životinjama koje su same.

“Napuštene, na ulici, njima je najteže sigurno, a i onima koji su trenutno u svojim domovima sami. Takođe empatična sam i prema djeci, starijima i svima onima koji imaju sjećanje na ratni period, sigurno nikome nije svejedno da nečija zabava bude pucanje, takođe ni meni lično”, priča nam Rudan.

O uticaju priotehničkih sredstava mnogo je čitala i istraživala.

“Dokazano je da pirotehnika može izazvati trajne traume i kod djece i kod životinja, pogotovo pasa. Takođe uvijek mislim na one osobe koje su starije i same. Struka kaže, kada su u pitanju psi, nerijetko se desi da starijim psima otkaže srce zbog straha prilikom pucnjave. Ja nisam stručna, ali iskustva mi govore da nije lagodno niti jednoj životinji kada pucaju petarde, topovski udari i slična pirotehnička sredstva”, govori naša sagovornica.

A struka kaže isto. Kana Čustović, veterinarka iz Sarajeva za BUKU pojašnjavanja da su posljedice po životinje velike, a neke i sa smrtnim ishodom.

“Vatrometi, petarde i druga pirotehnička sredstva mogu dovesti do straha, trajnih oštećenja, a u najgorem slučaju i do smrti životinje. Štete životinjama koje žive u urbanim sredinama, životinjama na farmama, zoološkim vrtovima, a također i životinjama sa kojima čovjek baš i nema dodira kao što su divlje životinje”, objašnjava Čustović.

Da li petardom ili vatrometom (strahom) možemo ubiti životinje?

Iako je upotreba pirotehničkih sredstava i petardi u BiH prekršaj ukoliko za to ne postoji potrebna saglasnost MUP-a, kultura proslave novogodišnjih praznika uz petarde je široko rasprostranjena. Pucanj petarde uglavnom uveseljeva djecu, ali oni ne znaju i ne razmišljaju da iz zabave mogu stradati životinje jer od straha mogu dobiti srčani udar.

“Najviše smrtnih slučajeva od petardi javlja se kod životinja kod kojih je prisutan strah, a posebno kod onih koje imaju srčane problem”, kaže Čustović.

Životinje imaju izraženiji sluh, pa samim tim lakše dolazi do njegovog oštećenja, a u nekim slučajevima i do trajnog gubitka sluha.

“Buka izazvana petardama dovodi do straha, paničnih napada, a u nekim slučajevima i do srčanog udara. Kućni ljubimci često bježe od kuće zbog iznenadne buke, pogotovo za vrijeme praznika. Životinjama koje se jako plaše najbolje je davati lijekove za smirenje, uz prethodnu konsultaciju sa veterinarom”, dodaje Čustović.

Ona smatra da bi trebalo zabraniti upotrebu pirotehničkih sredstava zbog životinja i djece, pojašnjavajući da su to neki evropski gradovi već uradili.

“Stres koji je prouzrokovan vatrometom i petardama kod životinja i djece, pogotovo kod onih koja imaju određena oboljenja, treba biti bitniji od svega. Financijski trošak i zagađivanje okoliša su još neki od bitnih razloga za zabranu istih.”

Neke procjene govore da od posljedica buke koju izazivaju petarde godišnje umre 5.000 životinja.

“Ne mogu tvrditi da je tako, ali sam poprilično sigurna da je brojka slična toj. Puno puta sam se susretala sa životinjama u velikom strahu od petardi i vatrometa, vjerujem da je velika brojka i onih koje nažalost i uginu. Smatram da su ovi podaci poražavajući i da sto prije treba da se reaguje i u potpunosti zabrani korištenje pirotehnike. Mnogo više ljudi će svoje praznike provesti uživajući uz svoje najbliže i uz svoje kucne ljubimce, kako svi mi i želimo”, zaključuje naša sagovornica.

Brankica Rudan takođe smatra da je zabrana upotrebe petardi opravdana.

“Moja poruka je da imamo prskalice, lampice, razne vrste ukrasa kojima možemo uljepšati doček Nove godine ili bilo kakvog drugog praznika, biti veseli i bez pucanja. Ako niste empatični prema životinjama budite prema maloj djeci, starijim osobama i onima koji već imaju traume iz perioda 92.-95”, savjetuje Rudan.

Nekoliko hrvatskih gradova odustalo je od novogodišnjeg vatrometa zbog njegovog lošeg uticaja na životinje, okoliš, starije osobe i djecu. Posljednji grad u nizu koji je odustao od ulaska u Novu godinu uz vatromet je Zagreb. Prije toga to je učinila Rijeka.

“Ovakva je odluka donesena u namjeri da se od negativnih posljedica vatrometa zaštite životinje i okoliš, odnosno svi na koje upotreba pirotehničkih sredstava može ostaviti bilo kakve posljedice te da se novogodišnje slavlje održi u skladu s modernim ekološkim standardima”, rekli su ranije iz tamošnje Gradske uprave.

Ovaj primjer trebalo bi da slijede i gradovi u BiH, čime bi osim očuvanja okoliša, spasili uplašene životinje, djecu, ali i spriječili retraumatizaciju stanovništva sa PTSP-om. Sarajevo će, prema medijskim natpisima, biti prvi bh. grad koji će od naredne godine javne proslave Nove godine umjesto uz vatromet, organizovati uz svjetlosne efekte i konfete.