Predstavljene mjere koje će nas preporoditi: Doprinosi dole, plate gore, vaučeri za hranu…

Rješenje za krizu

Prvi korak za vođenje uspješne ekonomske politike jeste postavljanje jasnih i mjerljivih ekonomskih ciljeva, za čije se ostvarenje koriste dostupni instrumenti ekonomske politike, kaže ekonomista Faruk Hadžić, autor Socijaldemokratska ekonomska politika u doba krize, koju su nedavno predtavili Forum lijeve inicijative i Friedrich-Ebert-Stiftung Bosna i Hercegovina.

Kako se u analizi navodi inflacija u Bosni i Hercegovini je uvezenog karaktera, prvobitno zbog rasta cijena do kojih je došlo zbog snažnog rasta potražnje kao rezultat stimulativnog paketa pomoći, a kasnije i zbog napada Rusije na Ukrajinu, koji je doveo do novih poremećaja u lancima distribucije i proizvodnje širom svijeta. Nivo inflacije u Bosni i Hercegovini je dostigao najviši nivo od završetka rata 1995. godine i isti je najveći u regionu. Razlog za visoki nivo inflacije jeste izostanak pomoći privredi i građanima, što je dovelo u težak položaj osobe lošijeg materijalnog statusa, čime se direktno narušavaju osnove vođenja socijaldemokratske politike, gdje je potrebno putem različitih mjera ublažiti negativne efekte i to kroz poreske olakšice i direktne transfere ugroženim građanima. Ovako visok nivo inflacije u Bosni i Hercegovini ima obilježja galopirajuće inflacije.

S tim u vezi predstavljene su mjere i prijedlozi koji mogu pomoći donosiocima odluka tokom trajanja ekonomske krize:

REFORMA FISKALNOG VIJEĆA BiH– Fiskalno vijeće BiH bi trebalo prerasti u Vijeće za ekonomsku politiku BiH, sa ulogom da definiše kratkoročne I srednjoročne ekonomske ciljeve.

POVEĆANJE PRAGA ZA NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA -Podići neoporezivi dio dohotka na 1.000 KM u Federaciji BiH, kao što jen slučaji i u Republici Srpskoj i to na način da se ne oporezuje minimalna ili prosječna plata.

SMANJENJE PORESKOG OPTEREĆENJA NA RAD Smanjiti poresko oppterećenje na rad u FBiH sa trenutnih 41%, na 31%, a potom na 25%, čime bi se se značajno povećao standard radnika, povećala produktivnost I smanjili troškovi poslovanja.

USVOJITI ZAKON O MINIMALNOJ PLATI U FBIH– uz podizanje minimalne plate na nivo od 750 KM. Na taj način, minimalna bruto plata, tj. plata sa porezima bi iznosila 1.000 KM, dok bi radnik dobio na račun 750 KM, uz uvođenje neoporezivog dijela od 1.000 KM mjesečno.

PROMJENE NIVOA AKCIZNOG OPTEREĆENJA ukinuti trajno ili privremeno akcize na gorivo, čime bi se doprinjelo zadržavanju stabilnog nivoa cijena.

UVOĐENJE KATEGORIJE SAMOZAPOSLENIKA Cilj ove mjere je uvesti nove kategorije radnika u radon zakonodavstvo – samozaposlenici (npr. tete koje čuvaju djecu ili čiste kuće, freelanceri, moleri, električari i dr.), te olakšati procedure za uvoz neophodne radne snage.

VAUČERI ZA SUBVENCIJU HLJEBA I SETA OSNOVNIH ŽIVOTNIH NAMIRNICA– Vaučeri bi se mogli izdavati putem nadležnih institucija građanima u stanju potrebe, a krajnji rezultat je da građani kojima je to potrebno, dobiju cijenu hljeba manju od 1 KM, kao i subvenciju za kupovinu seta osnovnih životnih namirnica.

SUBVENCIJA REŽIJSKIH TROŠKOVA GRAĐANA LOŠIJEG IMOVINSKOG STATUSA -Slično kao i sa prethodnom mjerom, vlade entiteta ili kantona mogu sufinansirati režijske troškove građana lošijeg imovinskog statusa, pogotovo što će rastom cijene energenata, troškovi još više povećati zbog obračuna iznosa PDV-a na veću osnovicu.

REFORMA I JAČANJE SISTEMA ROBNIH REZERVI- Potrebno je reformisati system robnih rezervi, gdje bi se kroz definisanje tačne nadležnosti odredilo šta koji nivo vlasti treba da ima na stanju u slučaju potreba, te da se osiguraju dovoljne rezerve strateških rezervi u slučaju potrebe i kriza.

Tatjana Čalić

Buka