Šta nas čeka u 2023. godini: Je li realno očekivati pad cijena?

Vrlo je teško u ekonomskom smislu za Bosnu i Hercegovinu prognozirati narednu godinu, naročito u kontekstu geopolitičkih dešavanja, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić koji je u razgovoru za AA govorio o očekivanjima u 2023. godini, a posebno o mogućnosti recesije i nastavka rasta cijena hrane.

“Moguće da ulazimo u recesiju, nadam se što kraću. To bi moralo uvjetovati opći pad cijena finalnih proizvoda i usluga. Naravno, ne na nivoe prije ove inflacije, ali svakako toliko da se olakša građanstvu i privredi”, kazao je Čavalić te dodao:

“Usporavanje ekonomskih aktivnosti sa druge strane vodi nezaposlenosti, padu ili stagnaciji realnih zarada, odnosno padu potrošnje i životnog standarda. Međutim, kao što sam naveo na početku – teško je prognozirati – jer imamo toliko nepoznanica koje se prije svega vežu za aktuelni sukob u Ukrajini odnosno djelovanju Rusije.”

Moguće očekivati pad cijena

Istakao je da je u 2023. godini moguće očekivati pad cijena i, kako je naglasio, to je sasvim realna pretpostavka.

“Nafta i naftni derivati imaju taj pad, već par mjeseci i hrana na globalnim tržištima. Tržišta su se prilagodila novim okolnostima i shodno tome manje je neizvjesnosti, barem po pitanju cijena. Relativno blaga zima je na jedan način odgodila energetsku krizu i ostavila veći prostor za manevar zemalja članica Evropske unije. Rast kamatnih stopa se nastavlja što, kao što sam ranije naveo, može voditi globalnoj recesiji. Idealan scenarij je da recesija traje svega dva kvartala i da nakon toga, tačnije sredinom naredne godine imamo izvjestan oporavak”, rekao je Čavalić.

Potrebne konkretne ekonomske reforme
Naglasio je da je u Bosni i Hercegovini konačno, prije svega, potrebno raditi na konkretnim ekonomskim reformama.

“Iste izostaju već dvije godine. Date reforme bi se trebale fokusirati na rasterećenje naše ekonomije i stvaranje racionalnijih i predvidljivih institucija. Konkretno, moguće je smanjiti fiskalno opterećenje na rad i uvesti zakonske poticaje za povećanje plate. Na primjer, poslodavci koji bi povećali platu za određeni iznos, bili bi oslobođeni plaćanja određenih nameta i slično”, kazao je ekonomski ekspert, napominjući:

“Bitno je nastaviti sa ukidanjem parafiskalnih nameta, posebno u Federaciji BiH. Također, nužno je reformisati sisteme državne pomoći – od poljoprivrede preko socijalne podrške pa sve do različitih programa pojedinačnih poticaja. Moramo adekvatnije targetirati one kojima je podrška zaista potreba i onda pratiti rezultate date podrške. Ukoliko se ne ostvaruju programirani ciljevi, modeli podrške se moraju mijenjati u kratkom roku.”