Loše i apsurdne zakone federalna vlast uporno ne mijenja, a rezultat toga je da kada raste plata u javnom sektoru, zanatliji porastu doprinosi
Nezainteresovanost učenika za upisivanje srednjih škola u kojima se uče zanatski poslovi dovela je do toga da je upitna budućnost brojnih zanata u Sarajevu. Ovo je za Buku kazao Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore Kantona Sarajevo i član Upravnog odbora Obrtničke komore Federacije BiH.
Mladi odlaze, a oni koji ostaju neće u zanate
“Upravo je najveći problem slab odziv, odnosno upis omladine u zanatsko-obrtničke škole. Najmanje nezaposlenih na birou je zanatlija, odnosno obrtnika. Mladi svijet, ko god ima šansu ide vani, nažalost. Veliki imamo problem u zapošljavanju. Imamo trenutno i jedan projekat u osnovnim školama kroz koji pokušavamo da animiramo djecu za upis u zanatske škole, a neke opštine daju i stipendije, međutim, vrlo je mali odziv”, ističe Idrizagić, konstatirajući da su se već neki zanati i ugasili.
Govoreći o trenutnom poslovnom ambijentu za obrtnike u Federaciji Bosne i Hercegovine, naš sagovornik kaže da je jedan od najvećih problema način obračuna doprinosa za ovu kategoriju. Naime, po aktuelnim zakonskim propisima njihova osnovica za obračun doprinosa veže se za prosječnu bruto platu u FBiH i to za period januar – septembar tekuće godine, a odnosi se na narednu godinu.
I ovo je samo jedan od razloga zbog kojih su fiskalni zakoni u Federaciji BiH trebali biti reformisani do kraja ove godine. No, nisu, federalna Vlada, iako je obećala taj proces završiti prije početka 2024. godine, to nije uradila.
Visoki doprinosi, a niske penzije
“U svakom slučaju najbolja opcija bi bila kada bi se zakonski regulisalo da nam se osnovica veže za minimalnu, a ne za prosječnu platu, kao što je to trenutno slučaj. Mi smo godinama upozoravali da mi kao obrtnici imamo visoke doprinose, a u konačnici imamo niske penzije i imamo lošu medicinsku uslugu. Ogroman novac dajemo, a na kraju ništa od toga nam se ne vraća kroz usluge. Tražili smo i ranije da nam se doprinosi smanje barem za 20 posto, ali ništa od toga nije bilo”, govori nam Idrizagić.
Svi u Bosni i Hercegovini znaju kako nastaju prosječne plate, te da one nisu realna slika onoga što većina radnika prima. Naime, prosječna plata od 1.200 KM je uglavnom rezultat visokih primanja u javnim institucijama, preduzećima, i pojedinim firmama koje dobro posluju. Procjene Saveza samostalnih sindikata BiH su da oko 60 posto radnika prima minimalnu platu. I upravo ovaj pokazatelj najbolje govori koliko radnici mogu lagodno da žive, te koliko prosječna plata nije odraz realnog stanja. Dakle, što više raste prosječna plata u FBiH, dolazi do rasta osnovice na koju se obračunavaju porezi i doprinosi za obrtnike. Ili da pojednostavimo, poraste plata parlamentarcu, porastu doprinosi za zanatlije.
Loši zakoni pogodni za sivu ekonomiju
“Upravo zbog toga smo mi tražili da se obračun doprinosa za obrtnike vrši drugačije, iz razloga što mi nemamo veze s rastom prosječne plate. Nema nikakvog smisla da doprinosi za obrtnike prate rast plata u budžetskim institucijama, jer to značajno slabi obrte. Već sada dolazi do otpuštanja radnika i što je još veći problem otvaraju se vrata za sivu ekonomiju. Ljudi radije otpuste nekoga, radnik završi na birou, a neko ga plaća na drugi način, i tako se stvara siva ekonomija. A sve to nastaje iz razloga što se nema razumijevanja da se napravi zakonsko rješenje koje će omogućiti da se obrtnicima doprinosi obračunavaju po povoljnijim uslovima, odnosno prema minimalnoj plati”, naglašava Idrizagić.
Jasno je svima bilo da se lošim zakonskim rješenjima godinama stvarao kontraefekat, svima osim članovima Vlade. Visokim porezima su mnogi natjerani da posluju u sivoj zoni, a nije se razmišljalo o tome da bi se nižim porezima došlo do približno istih prihoda ako bi se u sistem uveli oni koji su ga izbjegavali. Vlast u Federaciji BiH na poreze nikada nije gledala kao na šansu da se motiviše radnik na potrošnju. Lanac je vrlo jednostavan. Niži porezi i doprinosi —> veća plata radniku —> veća potrošnja i javni prihodi.
Da je način naplate doprinosa za obrtnike u FBiH nelogičan i ekonomski neopravdan upozoravali su i ekonomisti.
Prosjek i dalje diktira preplaćena administracija
Zanimljivo je kako je Naša stranka prije nekoliko godina, dok je bila u opoziciji, predlagala da se izmijeni postojeći zakon kako bi se omogućio drugačiji obračun doprinosa za obrtnike, ali je tada njihov prijedlog odbijen.
“Naš amandman je odbijen što znači da je svjesno odlučeno da se nastavi s praksom u kojoj će prosjek diktirati preplaćena državna administracija, a cijenu plaćati oni koji su finansijski ugroženi, u konkretnom slučaju obrtnici”, naveli su tada iz Naše stranke.
No, prođe i osam mjeseci u kojima je ova stranka dio Vlade FBiH a nismo vidjeli konkretne promjene po ovom pitanju.
