Odbrana Ratka Mladića zatražila je od Haškog tribunala da nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) na polovini suđenja oslobodi optužbi za genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici u ljeto 1995. godine.
Branilac Dejan Ivetić zatražio je da raspravno vijeće istovremeno odbaci i druge tačke i navode optužnice koja Mladića tereti za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Mladićeva odbrana tvrdila je da tokom nedavno okončanog dokaznog postupka tužioci nisu dokazali njegovu krivicu. Ocjenjujući kako “nema dokaza” da je Mladić imao “genocidnu namjeru” da srebreničke Bošnjake uništi kao etničku grupu, Ivetić je podvukao da se ta tačka optužnice mora odbaciti.
Ivetić je tvrdio i da tužioci nisu dokazali da je Mladić bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem ubistava, istrebljenja i prisilnog premeštanja bošnjačkog stanovništva.
Pozivajući se na eksperta Tužilaštva Richarda Butlera, Odbrana je naznačila kako ne postoje dokazi da je Mladić naredio strijeljanje oko 7.000 zarobljenih Bošnjaka u julu 1995. godine. Ivetić je naglasio i da nema dokaza da je Mladić bio na bilo kojem od poprišta strijeljanja navedenih u optužnici, podsjećajući da je on od 14. do 16. jula bio u Beogradu.
Isti pristup je Odbrana primijenila i na optužbu za genocid počinjen nad nesrpskim civilima u sedam opština, pozivajući se na nalaz ekspertice za demografiju Tužilaštva Ewe Tabeau da je tokom rata ubijeno dva posto Bošnjaka.
Po odbrani, Mladić ne može biti odgovoran ni za zločine koje su počinile paravojne snage i policija Republike Srpske (RS) zbog toga što nisu bile pod njegovom komandom i kontrolom. Sudije bi, stoga, Mladića morale osloboditi i optužbi za masakr nad oko 1.000 Bošnjaka koji su počinili pripadnici policije RS-a 13. jula 1995. u selu Kravica kod Bratunca.
Prema Ivetiću, Mladić ne može biti kriv ni za ubistvo dječaka i muškaraca iz Srebrenice počinjeno krajem jula 1995. u okolini Trnova, zato što su taj zločin počinili i snimili pripadnici jedinice “Škorpioni”, koji su tada bili pod kontrolom Službe državne bezbjednosti Srbije.
“Nema dokaza da je general Mladić izdao bilo kakvo kriminalno naređenje počiniocima tih zločina”, kazao je Ivetić.
On je citirao i Mladićeva naređenja o razoružavanju i udaljavanju sa ratišta paravojski nad kojima nije imao komandu, uključujući “Tigrove” Željka Ražnatovića-Arkana.
Izostanak Mladićeve “genocidne namjere”, Odbrana je dokazivala i time što je on iz operativne direktive za dejstva u Srebrenici s proljeća 1995. izostavio rečenicu kojom se trupama VRS-a naređuje da u enklavi stvore nepodnošljive uslove potpune nesigurnosti bez nade u dalji opstanak i život muslimanskog stanovništva.
Tu rečenicu, prethodno je u svoju, odvojenu, direktivu vojsci unio predsjednik RS-a Radovan Karadžić, kojem se također sudi u Haagu. Odbrana, kako je naznačio Ivetić, to vidi kao jasan dokaz da Mladić nije dijelio bilo kakvu “zlu” namjeru koja bi se mogla izvući iz Karadžićeve direktive.
Navod optužnice da je Mladić bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata, Ivetić je odbacio kao nedokazan.
On je tvrdio da se Mladić na Skupštini RS-a održanoj 12. maja 1992. protivio usvajanju šest strateških ratnih ciljeva, od kojih je prvi i sveobuhvatni bio odvajanje Srba od druga dva naroda u BiH. Izdvajajući Mladićeve riječi da “ne misli da muslimane treba protjerati”, zastupnik Odbrane protumačio je da one izražavaju “namjeru da se živi zajedno sa muslimanima”.
“Mi se protivimo i odbacujemo optužbe i dokazni postupak Tužilaštva u potpunosti”, rekao je Mladićev advokat. Naznačio je da optuženi i Odbrana “jedva čekaju” da u svom dokaznom postupku, koji će početi 13. maja, razotkriju “sve neistine” Tužilaštva i njegovih svjedoka.
“Kada izloži istinu, general Mladić će pokazati da je nevin. General Mladić nikada nije imao namjeru niti je naredio počinjenje zločina. Djelovao je časno u odbrani svoje zemlje i svog naroda”, podvukao je Ivetić.
Na Mladićev zahtjev za oslobađanje, Haško tužilaštvo će odgovoriti u utorak, 18. marta, prenosi Birn.
(VisokoIN)
