Poslanica PDP-a u parlamentu Srpske Tanja Vukomanović kaže da radnici ništa nisu dobili sa povećanim minimalcem, jer ga firme cijelog ne isplaćuju na banku
Krajem prošle godine Vlada Republike Srpske donijela je odluku po kojoj se minimalna plata u Srpskoj povećava na 900 maraka. Četiri mjeseca kasnije ne postoje nikakvi podaci o tome da li se većina poslodavaca pridržava te odluke ili se dio plate radnicima i dalje isplaćuje na ruke ili u koverti.
NIGDJE 900 KM
Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Srpske Tanja Vukomanović za Oslobođenje kaže da se za radnike ništa nije promijenilo nakon usvajanja odluke o povećanju minimalca. Ona smatra da najveći broj radnika, pogotovo u privatnom sektoru, i dalje dio plate dobija u koverti.
– Radnicima se ništa nije promijenilo. Oni i dalje dio plate dobijaju u koverti. Situacija se promijenila samo za poslodavce koji sada državi moraju davati više. Rješenje Vlade Srpske je bilo nespretno, jer je ostavljeno mnogo prostora za “platu u koverti”. Da je država htjela da se nešto promijeni i da se suzbije siva ekonomija, ona bi napravila izmjene zakona kojima bi poslodavcima smanjila opterećenje na plate i poreze, kazala je Vukomanović.
Ona dodaje da je nemoguće stati ukraj platama u kovertama. Ističe da to nijedna institucija ne može da kontroliše, jer za to ne postoji politička volja. Ona podsjeća da je parlament Srpske usvojio izmjene Zakona o radu, čime je siva ekonomija – legalizovana.
– Te izmjene su donesene i usvojene zbog osoba koje se nalaze na crnoj listi SAD-a i koje ne mogu da primaju platu u banci. Radnici koji donesu potvrdu da ne mogu da primaju platu na račun mogu dobijati kovertu. Poslodavac sada može da prijavi jedan iznos, a da u koverti daje potpuno drugi. Ništa nije toliko crno osim sive ekonomije, istakla je Vukomanović.
Poslanik Pokreta za pravdu i red Đorđe Vučinić za Oslobođenje kaže da je isplata plata u kovertama u Srpskoj dugogodišnja praksa. Međutim, dodaje on, ono što je natjeralo pojedine poslodavce na vapaj jeste situacija u kojoj za platu od 900 KM, koju su manje-više i isplaćivali i kada je minimalac bio niži, sada moraju plaćati i doprinose koje bi i inače po Zakonu o radu morali isplaćivati.
– Sada je radnicima “regularna” plata viša, a ono primanje koje dobiju u koverti niže nego što je to mjesecima unazad bio slučaj, odnosno prije podizanja minimalca na 900 KM. Naravno, govorim o privatnom sektoru, koji dobrim dijelom uopšte nije kontrolisan. Ako je i kontrolisan, nije na pravi način, jer Inspekcija rada najčešće zažmuri na jedno oko, a kada su pojedine firme bliske vlastima u pitanju, gotovo ostane slijepa, kazao je Vučinić.
Uvijek će, dodaje on, biti rada na crno i izbjegavanja plaćanja poreza, samo je pitanje u kojem procentu i koliko je država spremna da suzbije tu pojavu, odnosno koliko želi da se bori protiv toga. Vlastima je, tvrdi Vučinić, u nekim situacijama mnogo lakše da novac uzmu direktno od privatnika i iskoriste za lične ili potrebe kampanje, što je svakako protivzakonito, nego da na zakonit način obezbijede da se novac slije u budžet.
PRAVDA I PROFIT
– Svakako da su radnici u nepovoljnijem položaju kada se postupa s njima na ovakav način, ali jasno je da bez pravne države ne može doći do boljeg položaja radnika, što se najbolje preslikava u situaciji kada radnik sa takvim zvaničnim primanjima želi da podigne kredit. Iako je stvarno stanje potpuno drugačije, dolazi u situaciju ili da je odbijen ili da ne može podići željeni iznos. Očigledno je da privrednicima, ali i vlastima, ne odgovara pravna država, jer bi to značilo manje profita i za jedne, a i za druge, rekao je Vučinić.
