Najzaposleniji organ u tijelu je jetra. Smještena duboko ispod desnog rebarnog luka, obavlja više od 300 funkcija. Stari Grci su govorili da je središte ljudske duše zato što je dobro sakrivena. Ima kilogram i po težine, a poslije kože je najveći organ bez kojeg je život nemoguć.
Hepatolog profesor dr Rada Ješić Vukićević, iz Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju Kliničkog centra Srbije, objašnjava koliko je jetra angažovana i kako da je sačuvamo zdravom.
“Jetra ima zadatak da prevari svu hranu koju unesemo. Istovremeno, vrši detoksikaciju štetnih produkata koji se izbacuju kroz urin i stolicu. Ona je glavni filter za bakterije koje se prirodno nalaze u crijevima, ali i sve otrove koji uđu u organizam, uključujući i lijekove. Najviše se angažuje kada unosimo antibiotike, psihofarmake, ali i druge medikamente. Opterećuju je i toksini poput pesticida, zagađivači hrane i vode sa kojima organizam dolazi u dodir. Vrši i detoksikaciju alkohola i duhanskog dima koji stižu krvotokom. Sintetiše većinu proteina u krvi i tako reguliše nivo šećera i stvara energiju za rad drugih organa. U jetri se odigravaju svi važni metabolički procesi. U njoj nastaje holesterol, ali tu i stiže putem krvi, a eliminiše se preko žuči.”
Kako se jetra regeneriše?
“To je jedini organ koji može da se regeneriše. Čak i ako se iz nekog razloga unište tri četvrtine, u stanju je da posljednjim dijelom preuzme sve funkcije i obavlja ih potpuno normalno. Osim toga, taj posljednji dio ima moć da se regeneriše i potpuno vrati u prvobitno stanje. Za ovo obnavljanje potrebno je između četiri i šest nedjelja. Zato ona i jeste savršena za transplantaciju, jer se može presaditi samo jedan dio, pa da se sve u potpunosti nadomijesti.”
Koliko često ovaj organ obolijeva?
“Bolesti jetre su na četvrtom mjestu kao uzročnici smrti, ali je suština da je to organ koji ne boli, pa se najčešće tek rutinskim pregledima otkrivaju dugo pritajene i podmukle. Međutim, zakašnjelo dijagnostikovanje je problem jer je tada bolest već u odmakloj fazi pa su i šanse za liječenje znatno manje. A, zbog ozbiljnih posljedica, bolest bi trebalo što ranije otkriti. Osim toga, položaj jetre i njene funkcije su u tijesnoj vezi sa svim dešavanjima u organizmu. Svaka bolest na bilo kom organu odražava se na jetru. Istovremeno, bolesna jetra utiče na rad mozga, pluća, bubrega, crijeva, kože, krvi…”
Šta najčešće uzrokuje bolesti jetre i kako se liječi?
– Najčešći uzročnici su masti i alkohol koji dovode do masne jetre, kao i B i C virusi. Masna jetra ima ozbiljne posljedice ako se ne liječi i karakteristična je za savremenog čovjeka. Nema posebnih tegoba, eventualno može da se javi bol ispod desnog rebarnog luka zbog povećanja jetre. Ukoliko se ne liječi i ne primjeni adekvatna terapija, završava u cirozi. Ciroza može da bude dugo prisutna, a da se ne primjeti, baš zato što jetra ne boli. Bolest pokazuju laboratorijske analize, a potom i ultrazvuk, dopler krvnih sudova u gornjem dijelu trbuha, skener, magnetna rezonanca.
S obzirom na to da se bolest jetre često kasno otkrije, koje su najteže posljedice?
– Na razvijen oblik ciroze ukazuje i povećanje slezine, pojava slobodne tečnosti u stomaku koja mora da se eliminiše jer dovodi do nadimanja, slabljenja funkcija bubrega, pojave hepatične encelofatije kao posljedice oštećenja mozga uslijed toksičnih materija iz crijeva, koje bolesna jetra ne može da preradi. One krvotokom stižu do centralnog nervnog sistema, oštećujući ga i pacijent na kraju može da završi i u komi. Ipak, najteža komplikacija ciroze jetre su karcinomi koji se javljaju u velikom procentu – ističe naša sagovornica.
Bolest savremenog doba
Savremeno čovječanstvo se suočava sa problemom masne jetre u gotovo pandemijskoj razmjeri zbog nepravilne ishrane i loših navika, neaktivnog, sjedalačkog načina života. Mast se skuplja u jetri i ona ima veoma složen zadatak da je preradi i eliminiše sve štetne činioce, da bi zaštitila druge organe. Do pet odsto masti u odnosu na ukupnu težinu jetrenog tkiva se smatra normalnim, ali između 35 i 45 odsto zahtjeva liječenje.
Masna jetra može biti alkoholna kod ljudi koji pretjeruju u alkoholu. Postoji i nealkoholna masna jetra, koja se javlja kod gojaznih, dijabetičara i osoba koje piju mnogo lijekova. Česta je i u trudnoći zbog hormonski izmijenjenog stanja.
“U početku bolesti nema simptoma, a potom se javlja mučnina, slabost, bolovi ispod desnog rebarnog luka, nadimanje stomaka, glavobolja. Tokom vremena simptomi su sve izraženiji, u završnoj fazi bolesti dolazi do popuštanja jetre uz pojavu žutice, krvarenja iz nosa, modrica po koži, otoka stomaka i nogu, često se javlja i poremećaj svijesti, pospanost, dezorijentacija”, naglašava dr Ješić Vukićević.
