Na području općine Novo Sarajevo trenutno nema prijavljenih slučajeva leptospiroze

U skladu s proglašenjem epidemije zarazne bolesti leptospiroze na području Kantona Sarajevo od Ministarstva zdravstva KS, održana je hitna sjednica Štaba civilne zaštite Općine Novo Sarajevo, kojom je predsjedavala komandantica Štaba, načelnica Benjamina Karić.

Na sjednici je razmotrena trenutna epidemiološka situacija te su razmijenjene informacije sa nadležnim institucijama, uključujući JU Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. Prema dobijenim podacima, na području Općine Novo Sarajevo do ovog trenutka nije registrovan nijedan slučaj zaraze leptospirozom.

Kantonalni sanitarni inspektori izvršili inspekcijski nadzor na pijaci Grbavica u Novom Sarajevu, u okviru pojačanih mjera koje su uslijedile nakon prijava bolesti na području Dobrinje.

Ustanovljeno je da stanje na terenu zadovoljava sve sanitarno-higijenske standarde, a uredno je vođena i evidencija izvršenih dezinfekcija i deratizacija.

Štab civilne zaštite Općine Novo Sarajevo građanima preporučuje da ne koriste vodu sa javnih česmi, pumpi i izvora koji nisu pod sanitarnim nadzorom, da vode posebnu pažnju prilikom kupovine i konzumacije hrane na otvorenom, te da prijave pojavu glodara ili sumnju na zarazu nadležnim službama.

Građanima se preporučuju preventivne mjere, redovno održavanje čistoće doma, podruma i tavanskih prostorija, temeljito pranje voća i povrća, nošenje rukavica pri radu u bašti i zaštitne odjeće u kontaktu sa potencijalno kontaminiranim prostorima, pokrivanje rana prije kontakta sa zemljom i vodom, zatim higijensko držanje kućnih ljubimaca i dezinfekcija prostora u kojima borave, te vakcinisanje domaćih životinja gdje je to moguće.

U slučaju bilo kakve sumnje na zarazu, građani se mogu odmah obratiti Zavodu za javno zdravstvo KS i Službi civilne zaštite Općine Novo Sarajevo na broj telefona 033/492-199.

Šta je leptospiroza?

Leptospiroza je akutna zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Leptospira. Ove spiralne bakterije primarno cirkulišu među životinjama (najčešće glodavcima poput pacova i miševa, ali i domaćim i divljim životinjama), a na čovjeka se prenose posredno preko okoline. Do zaraze ljudi najčešće dolazi preko kontakta s vodom, vlažnim tlom ili hranom zagađenom urinim izlučevinama zaraženih životinja. Bakterija ulazi u ljudski organizam kroz sitne posjekotine ili ogrebotine na koži, ili preko sluznica oka, nosa i usta. Direktan prijenos s čovjeka na čovjeka je izuzetno rijedak – leptospiroza se uglavnom održava u prirodi kroz životinjske rezervoare (glodari, stoka, divlje životinje), dok je čovjek tzv. slučajni domaćin.

Važno je istaći da okolišni uslovi pogoduju širenju ove bolesti. Bakterije leptospire mogu dugo preživjeti u vlažnoj sredini – prisutne su u stajaćim vodama, barama, rijekama, kanalizaciji ili vlažnom tlu. Zato su infekcije češće u toplijim klimama i kišnim sezonama: u umjerenim klimatskim područjima javljaju se sezonski, ljeti i ujesen, dok su u tropskim krajevima moguće tokom cijele godine, naročito poslije obilnih kiša i poplava.

Glodari (posebno pacovi) glavni su rezervoari – oni često nose leptospire u bubrezima i izlučuju ih uriniranjem, kontaminirajući time vode i površine. Osim pacova i miševa, bakteriju mogu prenijeti i druge životinje: poljski miševi, voluharice, psi, goveda, svinje, konji, divljač i dr. U ruralnim područjima zaražene domaće životinje ili stoka mogu takođe biti izvor infekcije za ljude.

Zbog toga je leptospiroza i profesionalna bolest – ugroženi su veterinari, poljoprivrednici, stočari, radnici na kanalizaciji, ribari, lovci, radnici na odlagalištima otpada, vojnici u terenskim uslovima i drugi koji su često u kontaktu s potencijalno zagađenom vodom ili životinjama.

Apel na građane i izbjegavanje odgovornosti

Danas su također nakon pojašnjavanja šta je leptospiroza i kako se ona širi, iz Zavoda za javno zdravstvo KS apelovali i na građane da poduzimaju preventivne mjere te su apelovali na njihovu ličnu odgovornost.

“Svi koji imamo šupe, tavane, podrume – obavezni smo provoditi deratizaciju. Većina to ne radi, upravitelji zgrada izbjegavaju trošak”, rekla je doktorica Anisa Bajramović koja je navela da dodatan problem postaje i nepropisno odlaganje smeća:

“Smeće ostavljeno u kontejnerima životinje raznose, a građani hrane golubove pa to završi kod pacova. Treba da budemo kao u Njemačkoj – kad komšija baci hljeb, drugi ga prijavi”, dodala je.

Međutim, kada građani nastoje zaštititi i sebe i druge oko njih i prijave nepravilnosti poput mještanke sa Dobrinje koja se javila redakciji N1, pravovremena reakcija ipak, prema svemu sudeći, izostaje. O tom slučaju čitajte detaljno ovdje.

A da nema pravovremene reakcije pokazuje i podatak koji je također danas iznesen na press konferenciji, a to je da se se ova zaraza pojavila još u aprilu, ali da se tek sada krenulo sa mjerama njenog suzbijanja. Također, navedeno je i to da deratizacija nije obavljena od 2022. do 2024. godine.

U međuvremenu je 17 pacijenata prijavilo simptome ove zaraze dok su dvije osobe ostale u bolnici na liječenju.

Javile su se i nadležna preduzeća – KJKP Vodovod i kanalizacija i KJKP “Rad”. Iz ViK-a su poručili da je voda za piće zdravstveno ispravna budući da su se pojavile spekulacije da se leptospiroza proširila i iz tog izvora, a iz “Rada” su naveli da je u toku velika akcija čišćenja Sarajeva te su i oni apelovali na građane pogotovo kada je riječ o odlaganju smeća – da tu aktivnost rade po propisu.

A upravo je smeće najpogodnije za širenje glodara koji su i glavni prenosioci leptospiroze, a puni kontejneri i prljav gradsu ipak postali svakodnevnica građana Sarajeva.

Zbog svih navoda i prijava, Tužilaštvo KS je formiralo predmet kako bi se utvrdilo da li je riječ o krivičnom djelu ugrožavanja zdravlja ljudi uslijed širenja ove zarazne bolesti.

Unesite komentar