Savez logoraša u Bosni i Hercegovini danas je obilježio 33. godišnjicu zločina u logoru “Keraterm” kod Prijedora, gdje je ubijen 371 logoraš. U periodu od maja do avgusta 1992. godine kroz ovaj logor je prošlo oko tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. U noći sa 23. na 24. juli, u sobi broj tri logora “Keraterm” ubijeno je oko 200 logoraša. Haški tribunal je zločin u “Keratermu” proglasio jednim od najstravičnijih koji su počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini.
“Obilježana je 33. godišnjica zločina u logoru Keraterm. Naša obaveza je da obilježimo Keraterm i druge logore, da se sjetimo ali i obaveza da pamtimo. Ovo je jedno od 55 obilježavanja koliko u toku godine na području cijele Bosne i Hercegovine organizira Savez logoraša u BiH bilo sa svojim organizacijama – članicama bilo sa našim partnerima, ustanovama, institucijama drugim organizacijama žrtava torture”, kazao je Feni predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović.
Dodao je da je ovo ne samo sjećanje, nego i pamćenje i izvlačenje zaključaka na osnovu ono što se dešavalo.
“I ti zaključci treba da poluče adekvatan zakon koji će tretirati ovu kategoriju ljudi, odnosno da status logoraša bude adekvatno i sistemski riješen, a to je donošenjem adekvatnog Zakona o žrtvama ratne torture i adekvatnog društvenog statusa ovih zaslužnih ljudi”, kazao je Omerović.
Naglasio je da Savez logoraša u BiH neće odustati od institiranja na donošenju ovog Zakona.
“Logoraši su jedna populacija koja je do današnjih dana jako aktivna, kvalitetna, dala ogromnu žrtvu, odmah poslije branilaca, a ono što politički predstavnici ni do današnjeg dana nisu minum isporučili, a to su prava i status logoraša kroz adekvatan zakon. To su stvari od kojih Savez neće odustati. Zakon bi prije svega regulisao institucionalno planski koncept postojanja logora i činjenicu postojanja poslijeratnih 200.000 logoraša od kojih je jako veliki broj upravo ovdje na području Prijedora, ali i postojanje ostalih oko 650 – 700 što logora, što mjesta zatočenja”, kazao je Omerović.
Regionalni savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša “Prijedor `92.” i Udruženje logoraša Kozarac podsjećaju da je logor “Keraterm” formiran u prijeratnoj tvornici keramike, u maju 1992. godine, od organa koje je postavio SDS, koji nasilno preuzimaju vlast i kontrolu nad cijelim Prijedorom na početku rata u Bosni i Hercegovini.
Četiri prostorije-hale tvornice, do tada korištene kao skladišta gotovih proizvoda, postale su prostorije za teror i egzekucije oko 3.000 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa tih područja.
Njihova tijela su nađena po masovnim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana, Jakarine Kose.
Stravične scene o teroru u logoru, kada je samo u jednoj noći strijeljano 190 logoraša, pred sudovima su posvjedočili preživjeli logoraši: Fikret Alić, Jusuf Arifagić, Teofik Kulašić…
Dokazane zločine u Keratermu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu naveo je i u optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, a više od 30 odgovornih osoba iz tadašnje civilne i vojne vlasti Republike Srpske i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara tog i drugih prijedorskih logora, proglašeno je krivim i kažnjeni su dugotrajnim zatvorskim kaznama.
Pred Haškim tribunalom osuđeni su Duško Sikirica na 15 godina zatvora, Zoran Žigić na 25 godina, Duško Tadić, osuđen između ostalih zločina i za Keraterm, na 20 godina, Predrag Banović na osam godina, Dragan Kolundžija osuđen na tri godine, Damir Došen na pet godina, Milojica Kos, osuđen između ostalih zločina i za Keraterm, na osam godina.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeni su Dušan Fuštar na devet godina i Duško Knežević na 31 godinu zatvora.