Uoči dolaska predsjednice Evropske komisije u BiH podsjećamo na listu prioriteta kojih se nisu ni dotakle bh. vlasti
U Bosnu i Hercegovinu stiže Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije. Von der Leyen dolazi u okviru posjete Zapadnom Balkanu, a jedna od tema razgovora bit će energetska kriza. Posjeta se odvija i u kontekstu nedavne preporuke Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata.
Biće ovo još jedna zvanična posjeta evropskih službenika našoj zemlji u kojoj ćemo slušati iste poruke.
Od predstavnika Evropske unije ćemo po ko zna koji put čudi kako je budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Također, opet po ko zna koji put, čut ćemo kako se u Bosni i Hercegovini, zamislite, treba formirati vlast. Političarima će se obraćati porukama kako treba da rade na reformama da bi Bosna i Hercegovina ispunila uslove i postala punopravna članica Evropske unije.
Za reforme samo deklarativno – SDA, HDZ, SNSD
Bezbroj je sastanaka bilo do sada, kako onih u BiH, tako i onih u Bruxellesu, nakon kojih smo čuli ove dvije poruke: “Formirajte vlast i radite na reformama”. Političari u BiH nakon što bi se prvo udostojili pa formirali vlast, za ovaj drugi zahtjev nikada nisu ni željeli čuti.
Reforme u ovoj zemlji nikoga nisu zanimale. Najbolje o tome govori učinak državnih i entitetskih vlasti na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje smo dobili u maju 2019. godine.
Jedan (1) cijeli prioritet ispunjen i nekoliko njih djelimično ispunjeno za više od tri godine najbolji je pokazatelj volje bh. stranaka, političara i kvazilidera da ova zemlja napreduje na evropskom putu.
Do sada su se uglavnom predstavnici vlasti utrkivali u tome kako što više pričati kako se oni zalažu za put BiH ka EU i kako je to, zamislite, jedina tačka oko koje se svi slažu.
O tome koliko su se stranke istinski borile da ova zemlja ostvari napredak ka EU najbolje ćemo saznati ako zavirimo u reformske obaveze koje su preuzele vlasti ove zemlje, a kojih se nisu ni dotakle.
– Usvojiti novi zakon o VSTV-u
– Usvojiti zakon o sudovima BiH
– Usvojiti novi zakon o sukobu interesa
– Usvojiti novi zakon o javnom okupljanju usklađen s evropskim principima
– Zaštititi prijavitelje korupcije na pravi način, kako bi se potencijalni prijavitelji korupcije osjećali sigurno, a ne bili svjesni da će biti progonjeni
– Osigurati djelotvorno funkcionisanje tijela za borbu protiv korupcije
– Osigurati depolitizaciju i restrukturiranje javnih preduzeća, te osigurati transparentan proces privatizacije
– Reformisati javnu upravu
– Implementirati presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci
– Uvesti nove tehnologije u izborni proces
– Usvojiti novi zakon o finansiranju političkih stranaka
– Osigurati finansijsku održivost sistema javnih RTV servisa
Dakle, ovdje smo izdvojili samo neke od reformi koje su stavljene pred vlasti u BiH i koje su dio 14 prioriteta EK-a.
Brčko distrikt je usvojio novi Zakon o javnom okupljanju, a dva entiteta gledaju na ovu oblast kao da to njima ne treba.
Federacija BiH nema ni zakona o zaštiti prijavitelja korupcije, a ni za depolitizaciju javnih preduzeća u ovom entitetu vlast koju su osam godina činile SDA-SBB-HDZ nije bila zainteresovana. I dalje najviše šansi da neko javno preduzeće preuzme imaju osobe koje obavljaju funkciju u stranci, a isti je slučaj i s nadzornim odborima javnih preduzeća.
Zbog čega stranke nisu željele usvojiti novi zakon o finansiranju političkih stranaka pokazala je ovogodišnja izborna kampanja kada su političke stranke za istu potrošile mnogo više novca nego što prikazuju da posjeduju u svojim godišnjim izvještajima.
Ovogodišnji izbori su još jednom pokazali i zbog čega stranke na vlasti nisu željele da čuju za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, s obzirom da je i ove godine bila zastupljena trgovina mjestima u biračkim odborima, ali i brojne druge nepravilnosti koje su još jednom samo potvrdile sve ono što smo znali o izbornom procesu u BiH. A to je da nećemo imati pravedne izbore sve dok glasačke listiće bude brojala ljudska ruka i dok u biračkim odborima budu sjedile političke stranke.
Stari partneri SDA i SNSD su i pravomoćno kažnjeni sa po 4.000 KM zbog trgovine mjestima u biračkim odborima, tako da je vrlo jasno kome ne odgovara pravedniji izborni sistem.
Zakon o VSTV-u su zaustavili SNSD i HDZ, baš kao i zakon o sukobu interesa.
Ostalim strankama u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ovi zakoni su odgovarali, ali SNSD i HDZ su po ko zna koji put iskoristili to što imaju osam delegata u Domu naroda kako bi blokirali reformske procese u BiH.
Isti onaj SNSD i HDZ BiH čiji kadrovi nas godinama ubjeđuju da su oni za evropski put BiH. No, vrlo je jasno da kadrovi ovih stranaka nemaju ništa zajedničko s evropskim vrijednostima s obzirom da bi se mnogi od njih našli u sukobu interesa kada bi bio usvojen zakon o sukobu interesa koji je usklađen s evropskim principima.
Tu se upravo i krije odgovor na pitanje zašto su baš ove dvije stranke blokirale usvajanje ovog zakona u Parlamentu BiH.
Čitajte, da se barem ne brukate
Kadrovi ovih stranaka nisu bili nezainteresovani samo za provođenje reformi. Naime, pojedini dužnosnici ovih stranaka čak nisu ni pročitali 14 prioriteta koji su stavljeni pred njih. Dakle, ni pročitali.
A pročitati Mišljenje EK-a moglo se, ako ništa, onda iz razloga da se dužnosnici ovih stranaka ne bi brukali kada gostuju na televizijskim stanicima. Ali, ni za to nije bilo volje.
Tako je delegatkinja HDZ-a u Domu naroda PSBiH Lidija Bradara u maju ove godine, gostujući na jednoj televiziji, ustvrdila kako je Bosna i Hercegovina ispunila većinu prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, te da su do konačnog cilja ostala samo četiri prioriteta.
“Mi smo prije tri godine imali 14 prioriteta, mi smo ipak se sveli na četiri prioriteta. Ostala pitanja smo riješili. Ne mogu se sada svih napamet sjetiti, ali znam da mi sad govorimo samo, i govori to i Evropska unija i govore predstavnici međunarodne zajednice da je preostalo četiri prioriteta. Ostala su četiri od 14, mi smo ostale riješili. Imali smo razne reforme koje su sprovedene, ja doma imam to s kvačicama”, kazala je Bradara, uvjerena da su državne vlasti uradile većinu posla kojeg je pred njih stavila Evropska komisija 2019. godine.
Dakle, da je Bradara pročitala 14 prioriteta i pratila rad državnih i entitetskih vlasti znala bi da ovo što je rekla nije ni blizu istine.
Ono što je posebno poražavajuće jeste da je Bradara jedan od 13 parlamentaraca koji su članovi Parlamentarnog odbora SSP-a i zajedničke Komisije za evropske integracije PSBiH. Dakle, ona bi trebala detaljno da poznaje dokle su institucije vlasti došle na putu ka Evropskoj uniji, jer joj je to sastavni dio posla.
One koji i ne čitaju prioritete Evropske komisije i njihove stranačke šefove, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen će, tokom spomenute posjete, još jednom da podsjeti kako vlasti ove zemlje trebaju raditi na reformama kako bi Bosna i Hercegovina napredovala na putu ka EU.
No, da bi počeli raditi na prioritetima, za početak je prvo potrebno da ih pročitaju.
