Izdavanje ličnih karata, vozačkih dozvola i pasoša, rad policije, održavanje izbora sljedeće godine i bezvizni režim Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.
Sve ovo je ugroženo zbog mogućeg kolapsa sistema za uzimanje otisaka prstiju. Novi ne može biti kupljen, jer BiH još uvijek nema usvojen državni budžet za 2025. godinu. Razlog je politička blokada.
“Očekuje se da će sistem za biometrijske provjere uskoro dostići svoj licencni maksimum. Izdavanje svih biometrijskih dokumenata će biti znatno usporeno, a u konačnici možda i ugroženo”, potvrdili su za Radio Slobodna Evropa iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH.
Iz IDDEEA-e nisu željeli ni potvrditi niti demantirati nezvaničnu informaciju da bi se kolaps sistema mogao desiti već krajem avgusta ili najkasnije do kraja ove godine.
IDDEEA je ovaj sistem kupila 2009. godine, pored ostalog, jer su biometrijski pasoši bili jedan od uvjeta EU za ukidanje viznog režima. Aktualna verzija nabavljena je prije pet godina, a kupovina novog planirana je tokom ove godine.
Iz ove agencije za RSE navode da je potrebno kupiti hardversku opremu, uključujući uređaje za obvezno uzimanje otisaka prstiju, softver, te licence za određene programe i uređaje.
Cijene takvog sistema, prema informacijama sa stranica nekih od proizvođača, kreću se od šest do 15 miliona eura, ovisno radi li se o nadogradnji postojeće ili kupnji potpuno nove opreme.
Iz IDEEA-e navode da tender nije raspisan, jer nije usvojen državni budžet.
Prema važećim pravilima o privremenom financiranju institucija BiH u vremenu kad nema budžeta, tzv. kapitalna ulaganja koja uključuju nabavku nove opreme nisu moguća.
Ako se ne donese državni budžet moglo bi doći do kolapsa u cijeloj zemlji. Tender može trajati mjesecima, a ukoliko se neke od firmi budu žalile na proceduru, javna nabavka bi se mogla otegnuti ili ponoviti.
Takva situacija se ranije događala s tenderima za nabavku pasoških knjižica.
Kakve su posljedice?
Iz IDDEE-e su za RSE potvrdili da je sistem “velikim dijelom popunjen” i da će “u skorijem periodu” dostići svoj maksimum. Nisu precizirali kad bi se to moglo desiti.
Pojednostavljeno, ako sistem može memorirati deset miliona otisaka prstiju, koji se uvijek uzimaju kod izdavanja dokumenata, taj broj će uskoro biti dostignut.
Navode da će “poduzeti sve što mogu” da izdavanje ličnih dokumenata ne bude dovedeno u pitanje.
Sistem za biometrijske provjere povezan je s brojnim institucijama, uključujući policijske agencije poput Granične policije BiH, a povezani su i s Centralnom izbornom komisijom (CIK) BiH.
“Svi ti korisnici sistema će raditi pod otežanim uvjetima, a provođenje izbornog procesa s identifikacijom birača će biti praktično nemoguće”, naglasili su iz IDDEEA-e za RSE.
To znači da će provjere identiteta, granična kontrola ili verifikacija birača biti otežani ili u potpunosti onemogućeni.
Zašto nije usvojen budžet za 2025. godinu?
Državni budžet BiH za novu godinu treba se usvojiti najkasnije do kraja prethodne godine. Ukoliko se to ne desi, Ministarstvo financija i trezora donosi odluku o privremenom financiranju u kojoj nema novih troškova.
Svake godine, posebno nakon održanih izbora, kasni se s donošenjem budžeta.
Izradu nacrta budžeta BiH koordinira Ministarstvo financija na temelju prijedloga državnih institucija. Usvaja ga Vijeće ministara i prosljeđuje Predsjedništvu BiH, koje ga potom šalje Parlamentarnoj skupštini. Nakon razmatranja u komisijama, budžet kao zakon usvajaju Zastupnički dom i Dom naroda.
Vijeće ministara BiH je početkom maja utvrdilo nacrt državnog budžeta koji bi iznosio oko 800 miliona eura. U njemu je bila predviđena i nabavka novih biometrijskih sistema, kako su za RSE potvrdili iz IDDEEA-e.
Dva člana Predsjedništva BiH iz entiteta Federacije BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, vratili su nacrt budžeta “na doradu”, dok je članica Predsjedništva iz Republike Srpske Željka Cvijanović bila za njegovo usvajanje.
Komšić i Bećirović protivili su se nacrtu budžeta u kojem je bilo predviđeno da se novcem od dobiti Centralne banke BiH plati odšteta prema slovenskoj firmi Viaduct.
Tražili su i da se u budžetu predvidi novac za uvođenje skenera otisaka prstiju i glasačkih listića na izbornim mjestima, te financiranje tzv. institucija kulture od državnog značaja, čiji je rad ugrožen zbog neriješenog pravnog statusa.
Rješenje za Viaduct nametnuo je 17. jula visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, koristeći Bonnske ovlasti. On je pozvao institucije BiH da usvoje budžet, ali i da riješe pitanje kulturnih institucija.
Iz Predsjedništva BiH su za RSE potvrdili 24. jula da proteklih dana nisu zaprimili novi nacrt budžeta. Idućeg mjeseca državni parlament i većina uposlenika u ministarstvima idu na kolektivni godišnji odmor.
Nakon što je visoki predstavnik nametnuo odluku o Viaductu i nabavci opreme za CIK BiH, ministar financija Srđan Amidžić najavio je da to neće poštivati.
Amidžić je kadar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika koji Schmidta smatraju nelegitimnim.
Zbog nepostojanja jasne većine rad državnog parlamenta je mjesecima paraliziran, te je upitno postoji li dovoljno ruku za usvajanje budžeta kao jednog od najvažnijih zakona.
U međuvremenu, entiteti Republika Srpska s budžetom od oko 3,1 milijardu eura i Federacija BiH s oko 4,2 milijarde eura funkcioniraju prema vlastitim planovima za 2025. godinu.
