Željeznice FBiH imaju 1.000 radnika koji ništa ne rade

Federalni ministri prometa i komunikacija i finansija, Enver Bijedić i Ante Krajina, održali su danas u Sarajevu sastanak s Upravom JP Željeznice FBiH na kojem su usaglašeni stavovi o budućnosti ovog važnog infrastrukturnog sistema. Ministri Bijedić i Krajina i generalni direktor Željeznica FBiH Nedžad Osmanagić izjavili su da je sastanak bio konstruktivan, te da će se na toj osnovi pripremiti prijedlozi koje će Vlada FBiH razmatrati na vanrednoj ili tematskoj sjednici posvećenoj poslovanju Željeznica FBiH.

Na toj sjednici, kako je kazao Bijedić, bit će predstavljen izvještaj o poslovanju Željeznica FBiH za 2011. godinu sa planom poslovanja, zatim akcioni plan konsolidacije Željeznica FBiH koji podrazumijeva unutrašnju strukturu, uposlene i sve moguće uštede, a treća tačka se odnosi na prijedlog mjera, odnosno načina na koji će se izvršiti dogovoreno.

U tom prijedlogu mjera, po njegovim riječima, prvo je da se dogovori način na koji će se iznaći sredstva koja su potrebna da bi Željeznice u budućnosti poslovale bez problema koje imaju sada.

„Za takve stvari i odluke moramo imati predhodne dogovore, prije svega, sa ministarstvom i Međunarodnim monetarnim fondom i taj smo sastanak već predložili da se održi u ponedjeljak ili utorak naredne sedmice. Sa tim prijedlogom ćemo ići na Federalnu vladu, a trebali bi da dobijemo i saglasnost Vlade Republike Srpke i nakon toga bi trebali donijeti konačnu odluku kako da pomognemo da Željeznice u budućnosti posluju bez velikih problema“, izjavio je Bijedić.

Saglasnost Vlade Republike Srpske u ovom slučaju, kako je pojasnio, znači da se za određene mjere koje provodi Uprava za indirektno oporezivanje na državnom nivou, mora imati saglasnost jednog i drugog entiteta.

„U pitanju je povećanje akciza na naftu i naftne derivate, koje bi u budućnosti omogućile finansijsko poslovanje Željeznica“, kazao je Bijedić.

U vezi zdravstvenog osiguranja željezničara, Bijedić je kazao da će se sa Ministarstvom finansija pokušati razmotriti da li ima li nekih mogućnosti za pozajmicu kako bi se riješilo pitanje zdravstvenog i socijalnog osiguranja i kako bi Željeznice od Nove godine mogle normalno da funkcionišu.

„To se odnosi i na Zakon o finansijskoj konsolidaciji Željeznica koji je donesen 2008. i čija važnost prestaje krajem ove godine, pa moramo pod hitno donijeti i zakon o konsolidaciji Željeznica“, dodao je Bijedić.

Ministar Krajina je kazao da su na sastanku, u načelu, usaglasili da se ovoj problematici mora prići apsolutno realistično, svjesni važnosti i uloge Željeznica.

„Određene materijale ćemo pripremiti, a na sjednici Vlade ćemo o tome još prodiskutirati i izvršiti pripreme“, napomenuo je Krajina.

Svi učesnici sastanka su, po riječima direktora Željeznica FBiH Nedžada Osmanagića, imali isti stav, a to je da je definirana važnost željeznice i svi poslovi koje je u narednom periodu potrebno uraditi.

„Ukoliko Vlada na tematskoj ili vanrednoj sjednici prepozna sve o čemu smo danas razgovarali, i da podršku, mislim da bi budućnost Željeznica mogla biti bolja“, kazao je Osmanagić

Poslovanje kompanije sa gubicima, po njegovim riječima, može se zaustaviti ako se primjene metode i elementi o kojima je danas razgovarano.

„Država je dužna po zakonu da finansira svoju infrastrukturu tj. željeznice. Ona to danas radi sa jednom šestinom od ukupnog prihoda koji Željeznice ostvare, a drugo pitanje je da se uvede akciza na naftu“, dodao je Osmanagić.

Gubici se, kako tvrdi, prikazuju iskučivo iz jednog razloga – zato što država ne finansira dio za koji je dužna i za koje ima potpisane ugovore sa Željeznicama.

Po njegovim riječima, država finansira svoju infrastrukturu sa 19,5 miliona maraka, a trebala bi, po najnižim kalkulacijama, po zakonu i potpisanim ugovorima, sa 60 miliona maraka godišnje.

Željeznica je kolektiv koji zapošljava četiri hiljade ljudi, od kojih je, kako kaže Osmanagić, hiljadu viška.

„Taj problem se ne rješava na adekvatan način i praktično dolazimo u segment socijalne ustanove. Držimo hiljadu ljudi koji ništa ne rade, ali ne možemo ih otpustiti…“, dodao je Osmanagić.

(VisokoIN/Fena)

Vezani članci

Nova godina, stari problemi: Izrazito zagađen zrak u bh. gradovima

Visokoin.com

Hindija: Koliko je Visočane koštao čistač ulica i je li ga direktor kupio sam od sebe?

Visokoin.com

Za deset mjeseci u BiH više od 1,2 miliona turista

Visokoin.com

Godišnje se u prosjeku od narkotika liječi oko 2.000 ljudi u FBiH

Visokoin.com

Od mina ugroženo više od pola miliona stanovnika u BiH

Visokoin.com

Vlašić i dalje top zimska destinacija u središnjoj Bosni

Visokoin.com