Arhiv Bosne i Hercegovine danas slavi 69. godišnjicu postojanja, povodom čega će u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu biti održana svečana akademija kojoj će prisustvovati državni vrh BiH i biti otvorena jedinstvena izložba pod nazivom ”lz zbirke matrica i pečata Arhiva BiH”.
Direktor Arhiva BiH Saša Kleptić istakao je da je ovo dan svih arhiva u BiH, a državni Arhiv je nazvao “porodičnim albumom Bosne i Hercegovine”.
Kako je Kleptić kazao za Anadoliju, u Arhivu BiH se čuva oko 600 pečata iz raznih perioda, koji su pripadali mnogim organizacijama, javnim upravama i privatnim licima, a koji će večeras biti izloženi. Riječ je, istakao je Kleptić, o veoma bitnoj izložbi koja je urađena prvi put u regiji.
– Ovaj dan smo iskoristili da prezentujemo našim gostima, kolegama iz susjednih zemalja, koje su naše ambicije, ciljevi i planovi u narednom periodu. Arhiv BiH sa novim menadžmentom od prije pola godine zaista je pokrenuo niz aktivnosti koje su dosad čekale, nisu iz objektivnih raloga započinjanje. Uzimajući u obzir da je primarna funckija arhiva čuvanje građe, svjedoci smo da ta građa i nije baš na najadekvatniji način bila čuvana u dosadašnjem periodu, pa i nemili događaji iz 2014. svjedoče o tome. U prostorije u kojima se čuva građa potrebno je dosta uložiti kako bi bile adekvatne za čuvanje te vrijedne građe – rekao je Kleptić.
Najavio je da će u srijedu, 14. decembra, Arhiv BiH pokrenuti laboratoriju za restauraciju papirnih dokumenata, koja je prva takve vrste u BiH. Spomenuo je i Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke federativne fepublike Jugoslavije, koji je zaključen u Beču 2001. godine, a stupio na snagu 2. juna 2004, nakon njegove ratifikacije od strane svih država sukcesora. Sastavni dio Sporazuma je i Aneks “D”, koji reguliše pitanje sukcesije arhivske građe.
– Arhiv Jugoslavije je smješten u Beogradu, koji baštini kompletan socijalistički period svih republika u sastavu bivše SFRJ, i ta građa stoji i dalje u Beogradu, i sve zemlje koje su sačinjavale tadašnju Jugoslaviju traže te dokumente. Mi smo u tom projektu već nekoliko godina, skeniramo dokumente i u digitalnoj formi ih ovdje arhiviramo. Mogu najaviti da definitivno sa krajem 2018. godine taj posao će i biti okončan i mislim da smo prvi koji su u tom dijelu napravili iskorak, jer sve ono što je bitno za BiH će se do kraja iduće godine i nalaziti tamo gdje mu je mjesto, a to je u Arhivu BiH – poručio Kleptić.
Dodao je da je u skladu sa trendom u okruženju i napretkom digitalne tehnologije plan da se arhivska građa BiH što je moguće u većem obimu prebaci u tu formu.
Dio Arhiva Bosne i Hercegovine koji se nalazi u zgradi Predsjedništva BiH izgorio je tokom protesta 2014. godine. Tada je nestala najvrednija i neprocjenjiva arhivska građa, kojom je Arhiv raspolagao. Kleptić je podsjetio da je tada izgorjela jedna od 55 soba gdje se čuvala građa koja se skoro najviše koristila. Međutim, kako je kazao, 1985. godine je tadašnji Arhiv Socijalističke republike BiH kupio laboratoriju za mikrofilmove, i do 1992. ta laboratorija je radila.
– Mi smo došli prije šest mjeseci i tražili da vidimo šta je to mikrofilmovano imajući u vidu da je trebalo biti mikrofilmovano ono što je najbitnije i najkorisnije. Tu inventuru nismo mogli naći zato što je izgorjela u toj prostoriji koja je 2014. uništena u požaru. Nakon toga smo formirali komisiju od četvero ljudi koji su radili četiri mjeseca i prije mjesec i po smo došli do jednog zaista finog saznanja, a to je da je oko 80 posto građe koja je uništena u požaru 2014. sačuvano na mikrofilmovima. To je vijest koja je za našu državu jako bitna – istakao je direktor Arhiva BiH.
Arhiv Bosne i Hercegovine, prva moderna arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini, osnovan je 1947. godine, rješenjem Vlade NR Bosne i Hercegovine br. 1061 od 12. decembra 1947. Taj datum danas se obilježava kao Dan arhiva Bosne i Hercegovine. Na osnovi odredbi Zakona o arhivima, 1965. godine nastavio je djelatnost kao Arhiv Bosne i Hercegovine. Pod tim imenom, arhiv djeluje i danas, u suverenoj državi Bosni i Hercegovini.
