U Bosni i Hercegovini prošle godine razvedeno je ukupuno 3048 brakova, za 183 više nego godinu ranije. Najstariji suprug prilikom razvoda braka imao je 86 godina, dok je najstarija supruga imala 80 godina. Podaci Agencije za statistiku BiH govore da se neki razvode i nakon samo tri mjeseca braka, ali neki odluče razvesti se i nakon što skupa provedu pola vijeka. U prosjeku, brak u BiH traje 13 godina. Zbog čega je to tako? Šta učiniti da ne dođe do toga ili ako već dođe, kako da bude manje bolno? Odgovore smo potražili od advokata Gorana Vasilića i psihologinja Nermine Vehabović Rudež.
Psihologinja Vehabović Rudež ističe da se ljudi i dalje najčešće razvode zbog prevare, a slijede nasilje u braku i druge stvari. No, ističe, tu je više razloga koji su “ispod” i talože se te izazovu osjeća preplavljenosti kod osobe koja potom odluči da izađe iz bračne/vanbračne zajednice.
Advokat Vasilić kaže kako mu se građani vrlo često obraćaju za savjete ili cijeli postupak razvoda. Obraćaju mu se, ističe, sa zebnjom i strahom jer ne znaju šta ih čeka nakon razvoda.
“Meni je simptomatično i postoji u praksi da određeni broj klijenata odustane od razvoda braka kada vide šta ih očekuje poslije. Najviše ih ‘opeče’ funkcionisanje sa djecom. Postoji mali broj koji na konsultacije dođu s namjerom da se razvedu, a onda kada dobiju informacije o budućem životu u vezi sa viđanjem djece i imovinom, odustanu, odnosno ne uđu u postupak razvoda. Ali to je vrlo mali broj”, rekao je Vasilić.
Vehabović Rudež kaže kako je moramo odvojiti brak i porodicu jer su to dvije različite stvari.
“Brak je institucija u kojoj dvije osobe žele nešto da ostvare i one se trude u tom smjeru. To je bitno – da se trude. Ali, vrlo često je vidljivo da se ne žele truditi. Kada se suoče s određenim poteškoćama – šta će biti s djecom ili finansije, vrlo čeeto se može desiti da odustanu i iz pozicije ‘ne želim vipe da živim s tom osobom’, dođu u stanje ‘ pokušat ću da živim s tom osobom’. Na prvom psihoterapeutskom razgovoru pitamo ih šta žele – da li je to bezbolniji razvod ili pokušaj zbližavanja”, kazala je.
Koliko košta razvod u BiH?
Advokat Vasilić kaže kako sudska obavezna taksa po tužbi za razvod košta 400 KM, a ukoliko angažujete i advokata taksa je između 200 KM i 300 KM, ovisno o težini slučaja. Tu su i sporazumni razvodi za koji sudska taksa iznosi 200 KM. Ukoliko bračni partneri nisu u mogućnosti da plate advokata, postoje centri za besplatnu pravnu pomoć šriom BiH.
“Ukoliko u braku postoje i djeca, onda je nužni prije pokretanja postupka pred sudom provesti postupak mirenja pred nadlženim centrom za socijalni rad. Otprilike 30-40 posto od ukupnog broja razvoda brakova, u odnosu naa one koi su spemni napraviti sporazumni razvod, postaje konfliktan i kamen spoticaja su najčešće djeca. Kada djeca postaju oružje u rukama jednog roditelja, u cilju ostvarivanja cilje interesa, to je jako iscrpljujuće i za nas i sud i nadležne organe starateljstva. Pogoditi najbolji interes djeteta u takvim situacijama je jako teško.
Razvod je bolan proces u kojem pate sve strane, djeca posebno
Psihologinja Nermina Vehabović Rudež zadužena je za izradu mišljenja o djetetu ili djeci u ovakvim postupcima i ističe da sedmično ima najmanje dva ovakva slučaja.
“To je najteži dio tog postupka. Imate jednu pojavu – otuđivanja djeteta od jednog roditelja. Jedan roditelj sve napravi kako bi dijete udaljilo ili napravilo sliku o roditelju da je neadekvatan. Sudske presude običnu idu u pravcu da se napravi procjena djeteta, a ja uvijek priložim sudu i psihološku procjenu oba roditelja. Da bsite napravili procjenu djeteta, morate ga vidjeti više puta. Njihove izjave uobičajeno s vrata budu da žele kod jednog ili drugog roditelja, ili sliježu ramenima ili pokazuju određenim ponašanjem. Ne možete vejrovati koliko ljudi budu usmjereni samo na ono kako je njima jer dijete doživljavaju kao satisfakciju, a ne znaju koliko štete rade otuđivanjem ili rečenicima npr. ‘otac ne želi da te vidi’, ‘otac je tebe ostavio’.Čujem i kod adolescenata iako je prošlo dugo vremena od razvoda rečenicu ‘otac je nas ostavio’. Brak nije papir, uzmete ga i presječete makazama. To je bolan proces u kojem oba supružnika bez obzira da li su emotivno povezana moraju proći tugovanje za zajednicom, tugujete jer vam ideja braka nije uspjela, jer se odvajate od nekoga i jer je to gubitak odnosa. Puno je važnije raditi na prevenciji, razlozima zašto ulazimo u brak. Ja bih mladim ljudima rekla pitajte se zašto ulazite u brak, šta ja želim, šta meni treba. Vrlo često se dešava da ulaze u brak i jedna osoba želi dijete druga ne, tu imate klicu da može doći do konflikta u braku i nezadovljenja potreba. Mi u braku nismo radi sebe. Jesmo jednim dijelom, ali brak je zajednica u kojem simbioza dvoje ljudi ima smisla. Ali ne kako je meni samo, egoistično. Moramo se brinuti i o drugoj osobi, kako je njoj u toj zajednici. A vrlo često to ne izgovore nego šetaju i misle da taj drugi treba da zna”, navela je.
Brak nisu vjenčanje i spektakularne fotografije
Naglašava kako se ljudi u braku trebaju osjetiti prihvaćeno, voljeno, uspješno.
“Brak nisu vjenčanje i speektakularne fotografije i dijete. Brak je zajednica u kojoj ljudi zadovoljavaju svoje potrebe kroz simbiozu s drugom osobom. Može i vanbračna zajednica, nebitan je potpis za suživot. U psihološkom smislu je svejedno jeste li potpisali ili ne. Polazne tačke nisu dobro postavljene. Treba pričati o tome šta je bračni odnos. Voljenje nije izgovaranje riječi nego da učinite nešto za vaš brak – biti zajedno u dijelovima života, imati zajedničke rezultate, imato ciljeve koje želite kao partneri da ostvarite, ali i ujedno imati podršku jedno drugog za lični napredak i lični individualni život”, kazala je Vehabovič Rudež.
Pomjerena dobna granica stupanja u brak
Advokat Vasilić kazao je kako je dobna granica stupanja u brak pomjerena na 33 godine za muškarce i 29 godina za žene, odnosno u brak se stupa u zrelom periodu.
“Onda treba postaviti pitanje – ako neko svjesno i promišljeno ulazi sa svojim kapacitetima u to, nemamo odgovor zašto dolazi do nerazumijevanja. Interesantan je podatak je da prosječan brak u BiH traje 13 godina. Treba uraditi studiju zašto nakon toga dolazi do razvoda a ljudi ulaze zreli u brak”, naveo je.
Razvodi u 9. deceniji života i narativ o braku
U podacima Agencije za statistiku BiH možemo vidjeti da se bračni partneri razvode u kasnim godinama, čak u 9. deceniji.
“Vidjeli smo u praksi takve slučajeve. Ponekad se radi o nekim početnim znakovima demencije, na to moram upozoriti. Nekada muškarci zbog tih razloga ili promjena u mozgu imaju ideju da ih partnerica vara i zbog nemogućnosti da žive pod istim krovom dolazi do toga da se razvedu. U BiH je to još u povoju, ali u svijetu je šire jer se ekonomski mogu razvojiti. Ovdje kod nas obično imate da jedno prima, a drugo ne prima penziju. Znam neke osobe da su sačekale da dahnu dušom trudeći se čitavog života da zadovolje potrebe zajednice i djece da niko ne bi imao ništa prigovoriti i onda na kraju vide da žele zadnje godine provesti u miru. Obično žene kada se osvrnu već su davno završile neki odnos u svojoj glavi, ostale su u tom odnosu iz razloga koje smo naveli. Oprostili su se sa samom idejom da je to brak takav kakav jeest. Zanimljivo je slušati staarije žene šta pričaju o kvaliteti braka i da li bi se ponovo udale da su mlade. Vrlo često pogrešno govorimo i svjedočimo o brakovima. Govorimo da je to tegoba, nekome pereš gaće i čarape i izdržavaš ga. Pa nije, ne mora tako. Haj'mo promijeniti iskaz o braku. Nismo prisiljeni živjeti s nekim. Trebamo tražiti razloge i načine da nam bude ugodno”, navela je psihologinja Vehabović Rudež.
