Cvitanović: Nema kompromisa o izmjenama Izbornog zakona. Reagirat će visoki predstavnik

Osobno ne vjerujem da imamo bilo kakav kompromis ni o tehničkim, ni o suštinskim izmjenama izbornog zakona koje me prvenstveno zanimaju u ovom trenutku, kazao je predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović u Dnevniku D na Federalnoj televiziji.

„Ne znam šta je bilo na današnjem sastanku lidera državne vlasti i koji je ishod tog sastanka i šta je dogovoreno. Vidio sam neke optimistične izjave u medijima, ali iskreno ne vjerujem da je tu postignut bilo kakav napredak i nisam siguran u kojem segmentu izbornog zakona su dogovarali. Ja se nadam da su to one suštinske izmjene, ali osobno ne vjerujem da je postignut značajan dogovor i da možemo očekivati napredak po tom pitanju. Realno je očekivati da će visoki predstavnik, kako je najavio, reagirati i nametnuti tehničke izmjene izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na integritet izbornog procesa. Imamo sutra taj tzv. Dan D, imamo najavu sa današnjeg sastanka da će se u februaru doći do nekakvog dogovora o nečemu što mi ne znamo“, pojasnio je on.

Ko je glavni krivac
Objasnio je i ko je glavni krivac zašto je izostao politički dogovor.

„Toliko je licemjerja u politici u Bosni i Hercegovini da je to nemjerljivo. I ovaj prijedlog koji je došao u hitnoj proceduri u Parlamentarnu skupštinu BiH je potcjenjivanje svih nas koji bismo o tome trebali glasati. Šta neko očekuje – da dokument kao što je izborni zakon, koji je odmah ispod Ustava BiH, u hitnoj proceduri podržite, da ne možete uopće djelovati na njegovu suštinu. A predlagač je imao 20 godina vlasti u kojoj je mogao predložiti sve što želi. Odgovorni su oni koji vladaju godinama u BiH i kojima nije cilj da imamo transparentan i pošten izborni proces. Jedva čekam da dobijemo u potpunosti poštene izbore i da se pred javnošću izvagamo – pa možda ne vrijedim ni ja“, naveo je.

Krađa na izborima je najteži mogući grijeh, jer od toga kreće kompletna hobotnica korupcije i kriminala, smatra Cvitanović.

Također, smatra da nije dobro za jednu suverenu državu da bilo ko nameće bilo kakve odluke, ali u BiH u ovom trenutku, kako tvrdi, ne postoji minimum povjerenja za kompromis oko bilo čega. Odluke koje donese visoki predstavnik moraju se poštovati. „Iskoristio sam priliku i otišao u CIK BiH i pogledao onaj dio koji se odnosi na integritet izbornog procesa, način glasanja i brojanja glasova, ono što sam vidio ulijeva mi nadu da bismo mogli imati poštene izbore. Čak u 19.10 bismo mogli imati rezultate izbora“, navodi Cvitanović.

Naglašava da nije razgovarao sa visokim predstavnikom u posljednja dva mjeseca i da nema informaciju šta je spremio.

„Kada se spomene izborni zakon, meni prvo što padne na pamet je Željko Komšić, da ga više ne gledam u Predsjedništvu BiH i da predstavlja hrvatski narod. Da završimo taj proces suštinskih promjena izbornog zakona. Nadam se da čim prije dobijemo, da i mi Hrvati imamo mogućnost da se svake četiri godine između sebe natječemo za člana Predsjedništva BiH. Da većinski narod ponovo ne izabere našeg člana i da onda se on ponaša kako se ponaša aktuelni član“, kazao je.

Dalje navodi da nije optimističan da će bilo šta biti riješeno u februaru.

„Iskustvo me uči da ne možete biti optimistični i imati vjeru da će taj proces doći do kraja. Ja sam čuo od svih tih partnera koji su danas sudjelovali u tim razgovorima, prije nekoliko dana, koje su njihove početne pozicije. Identificiram da je pozicija Trojke slična poziciji SDA – sudjelovao sam u pregovorima u Neumu i svjedočio – razvlačiti proces, kupovati vrijeme da se ne dođe do rješenja. Tu cijenu trpi država i svi građani. Frustracija Hrvata u BiH Predsjedništvom BiH i dijelom Domom naroda je na tom nivou da jednostavno BiH ne doživljavaju u punom kapacitetu svojom domovinom, a to je najveći grijeh Hrvata u BiH – da se ikada odreknu svoje državotvornosti i ljubavi prema BiH u njenom punom kapacitetu. To je ta politička borba koju želimo voditi“, poručio je Cvitanović.

Kada je riječ o ostalim reformskim zakonima, istakao je da ne očekuje da možemo u trenutnom političkom ambijentu – proces Miloradu Dodiku, zahtjev za zakon o Ustavnom sudu – donijeti tih nekoliko zakona koji su postavljeni kao uslov do marta.

„Osobne pozicije i ambicije ključnih političkih lidera su važnije od naroda – i jednog, i drugog, i trećeg, i od države. Kome može biti problem da donesemo zakon o sukobu interesa, neka se sva moja imovina vidi i na cijeloj mojoj porodici. Ne znam čemu rasprava hoće li sjedište drugostepenog suda biti u Banjoj Luci ili Istočnom Sarajevu. Treba biti u Mostaru, žao mi je što su predstavnici Hrvata u pregovorima odustali od toga jer je to bilo u prvobitnoj formi“, istakao je.

Prema njegovim riječima, kod glasanja o reformskim zakonima neće pratiti stavove HDZ-a, nego svoje savjesti, te stranačke i interese BiH.

„Ono što budem smatrao da nije u interesu države ili stranke koje vodim ili naroda iz kojeg dolazim – to nikada neću podržati“.

Je li HDZ 1990 i suštinski dio vlasti u Federaciji BiH
Upitan je li HDZ 1990 i suštinski dio vlasti u Federaciji BiH, kaže:

„Mi smo negdje iza. Trojka i HDZ su prije nas počeli proces dogovora oko Vlade FBiH. Mi smo se pojavili u posljednjoj sedmici. Da možda, i nespremni u potpunosti, pomognemo i uključimo se u proces pokušaja promjene odnosa u BiH i ne žalim zbog te odluke. Presudno sam utjecao da donesemo odluku da podržimo aktuelnu Vladu FBiH, da je uopće imenujemo, sa naše tri ruke. Naravno da bi ti odnosi trebali biti bolji, oni nisu na nivou dogovora. Zašto nas nema u pregovorima – to je stav predsjednika HDZ BiH da Devedesetka nije partner iako je podržala Vladu. Trojka se ne snalazeći tako ponaša. Nije to meni poniženje, to je stvar oholosti druge strane. Vjerujem da postoji u tim ljudima onaj minimum samopoštovanja da ispoštujete ono što ste dogovorili“.

Crvena linija
Imamo crvenu liniju – to je put BiH ka euroatlantskim integracijama, njegova je poruka.

„Crvena linija je iskren, pošten i transparentan odnos sa prijateljima iz međunarodne zajednice. Crvenu liniju kad povučemo, ona će se vidjeti. Ako se procesi nastave u pravcu kako su krenuli, ona će se pojaviti vrlo brzo. Mi smo najsigurniji dio koalicije, HDZ 1990 i HNP, ali samo tražimo – ispoštujte što smo dogovorili i krenimo u proces reformi u FBiH. Osjetim trud da se krene u reforme“.

O pismu američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena u kojem je upozorio Dragana Čovića da ne opstruira projekt izgradnje Južne interkonekcije, kaže:

„Nikada nismo razgovarali o toj temi. Niti na HNS-u, niti osobno sa Čovićem. Ja ću podržati svaki stav koji je u interesu BiH. A Južna interkonekcija je možda najveći strateški interes da se oslobodimo od monopola i utjecaja ruskog plina. Nemamo pravo iz bilo kojeg razloga opstruirati da taj plinovod nastavi svoj put kroz BiH naročito u ovim geostrateškim okolnostima”.

Ne želim biti neprijatelj ni SAD-u ni EU, zaključio je on, piše federalna.ba