U prvom kvartalu 2014. godine lažni sajtovi koji imitiraju društvenu mrežu Facebook činili su 10,85 odsto svih slučajeva u kojima je aktivirana anti fišing komponenta, pokazuju podaci kompanije Kasperski Lab.
Samo su lažne Yahoo stranice podstakle više fišing uzbuna, ostavljajući Facebook kao primarnu metu cyber kriminalaca specijalizovanih za krađu naloga na socijalnim mrežama.
Lažiranje Fejs naloga je globalni biznis, s obzirom na to da cyber kriminalci napadaju sajtove na raznim jezicima – engleskom, francuskom, njemačkom, portugalskom, italijanskom, turskom, arapskom i drugima.
Neovlašćeni pristup nalozima na Facebooku ili na bilo kojoj drugoj društvenoj mreži može da se koristi za širenje fišing linkova ili malvera.
Sajber kriminalci takođe koriste ukradene naloge kako bi slali spam kontaktima žrtava i kako bi objavljivali spam na zidovima njihovih prijatelja, gdje ih mogu vidjeti drugi korisnici, ili kako bi slali poruke sa molbama prijateljima da pošalju hitnu finansijsku pomoć.
Oteti nalozi mogu se takođe koristiti da skupljaju informacije o pojedincima koji će u budućnosti biti mete napada.
Vlasnici pametnih telefona ili tableta, koji koriste društvene mreže sa tih uređaja takođe rizikuju da njihovi lični podaci budu ukradeni.
Da stvar bude gora, kako upozoravaju iz kompanije Kasperski, neki mobilni pretraživači sakriju adres bar dok otvaraju stranicu, što znatno otežava korisnicima da uoče lažni izvor.
Takođe, stručnjaci savjetuju da, ukoliko korisnik primi e-mail notifikaciju od Facebooka ili poruku da mu račun može biti blokiran, nikada ne unosi svoje podatke u formi koja prati tu poruku.
Naime, Facebook nikad ne traži od korisnika da unesu svoju šifru u mejlu ili da pošalju svoju šifru putem mejla.
Osim toga, potrebno je postaviti kursor na link i provjeriti da li vodi ka oficijelnoj Facebook stranici, ili čak i ručno ukucati Facebook URL u adres bar, jer cyber kriminalci mogu da prikriju adrese koje vode do korisnika.
Kada ručno ukuca URL u polje sa adresom, potrebno je ponovo da se provjeriti kako bi se dokazalo da nije lažna.
Iz kompanije poručuju korisnicima da zapamte da Facebook koristi HTTPS protokol za prenos podataka, a da odsustvo sigurne veze vjerovatno znači da su posjetili prevarantski sajt čak i ako URL adresa radi ispravno.
(VisokoIN)
