U Bosni i Hercegovini kremiranje posmrtnih ostataka umrlih još nije moguće obaviti, jer ne postoji nijedan krematorij. Na temu: “Krematorij košta milion KM, toliko novca niko ne da”, pisao je i istraživao Dnevni avaz.
Iako proces kremiranja košta manje od 400 KM, ljudi iz naše zemlje plaćaju ga između 1.500 i 3000 KM, jer se najbliže komore nalaze u Zagrebu i Beogradu. Uz to što plaćaju visoku cijenu, po nekoliko dana moraju čekati urnu, piše Dnevni avaz.
Novinari Dnevnog avaza posjetili su gradska groblja u Sarajevu, Mostaru, Bijeljini, Banja Luci…
“Ideja za gradnju krematorija u BiH odavno postoji”, kazao im je Tomislav Grizelj, direktor kompanije “Grizelj”, dokumentacija i plan gradnje stoji u ladicama i čeka.
U Banjoj Luci gradske vlasti su najavljivale krematorij ali direktor “Gradskog groblja” Nedeljko Milanković navodi da je to skupo, ali to je investicija koja bi bila otplaćena u bliskoj budućnosti.
U Mostaru nema interesa, ali potražnja građana je velika.
Gradska groblja Visoko još prije desetak godina imala namjeru graditi krematorijum
Ideja o izgradnji prvog krematorijuma u našoj zemlji, javila se još prije skoro deset godina, i to u Gradskim grobljima Visoko. Do danas nije realizirana, a o razlozima smo razgovarali sa pomoćnikom direktora Gradskih grobalja Visoko, Kenanom Karavdićem.
– Gradska groblja Visoko su još prije gotovo deset godina pokrenula ideju za izgradnju krematorijuma sa pratećim objektima koji bi bili na komercijalnoj osnovi, a prateći europska kretanja, kao i uslove Europske unije, među kojima se nalazi uslov da zemlja članica treba imati, između ostalog, i krematorijum. U okviru projekta namjera je bila napraviti kompletan objekat, ne samo krematorijum, već i objekat za spaljivanje medicinskog otpada i drugih vrsta otpada. I pored svih okolišnih dozvola i napretka tehnologije, u Visokom nije bilo raspoloženja za izgradnju jednog takvog objekta – kazuje Karavdić.
U regiji Slovenija je zemlja koja ima čak tri krematorijuma, dok Hrvatska i Srbija također imaju po jedan.
Svijest i gledanje bh.stanovništva je takvo. Nijedna vjera ne dozvoljava kremiranje, koje je gledajući sa ekonomske strane možda i isplativo. Međutim, taj projekat nismo realizirali, niti vjerujem da će u bliskoj budućnosti biti izgrađen u našoj zemlji, jer bez obzira na dozvole lokalnih i drugih nivoa vlasti, stanovništvo na to gleda kao na nešto što nije uredu po vjerskim i drugim standardima – pojasnio nam je Karavdić.
Na kraju nas je interesirala i eventualna cijena izgradnje i postavljanja opreme, koja je u odnosnu na prije dvadesetak godina, danas mnogo niža.
– Ranije je oprema bila skupa, cijene su bile milionske, a danas je moguće jednim kontejnerskim transportom prebaciti svu opremu na lokaciju objekta. Sama cijena opreme je od 300 000 do 500 000 KM, međutim cijenu dižu ostali potrebni preduslovi, od okolišnih i drugih dozvola, do same lokacije objekta, koja ne bi trebala biti u blizini grada. Slovenci su u tome najdalje otišli, kao što sam rekao imaju čak tri krematorijuma, a zbog cijene iz Austrije se dolazi na kremiranje u Sloveniju. Također, i u Srbiji i Hrvatskoj je sve više ljudi koji se odlučuju na kremiranje svojih najbližih, dok kod nas ljudi ne žele na taj način sahranjivati svoje najbliže. – kazao nam je na kraju pomoćnik direktora JKP “Gradska groblja” Visoko, Kenan Karavdić.
