Prilikom isplate mirovina za veljaču Federalni zavod MIO imao je 59.279 korisnika invalidske mirovine. Kako su nam potvrdili iz ovog Zavoda, od navedenog broja njih 49.373 živi na prostoru Federacije BiH, dok su ostali u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko te inozemstvu, piše Večernji list BiH.
Građani u Federaciji BiH često se pitaju kako se može ostvariti invalidska mirovina te s koliko se godina života i radnog staža može otići u ovu vrstu mirovine. Prema Zakonu o MIO Federacije BiH, osiguranik kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti stječe pravo na invalidsku mirovinu: ako je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na duljinu mirovinskog staža; ako je invalidnost prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu razdoblja od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu: radni vijek), računajući radni vijek na pune godine.
– Osiguranik kod kojeg je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stječe pravo na invalidsku mirovinu ako je invalidnost prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja. Osiguraniku koji je bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu radni vijek se računa od 22. godine života ako je stekao višu stručnu spremu odnosno od 25. godine ako je stekao visoku stručnu spremu – stoji u Zakonu.
U Zakonu se dalje navodi da kada je za rješavanje o pravu iz mirovinskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, nositelj osiguranja donosi odluku o pravima na osnovi tih činjenica utvrđenih na osnovi nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje. Glasnogovornik Federalnog zavoda MIO Tomislav Kvesić objasnio je kako je osnovni uvjet da bi se išlo na povjerenstvo, osim u slučaju ozljede na radu, to da trećina radnog vijeka mora biti “pokrivena” mirovinskim stažom za odlazak u invalidsku mirovinu. Invalidska mirovina određuje se na isti način kao i starosna.
– Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska mirovina se određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže mirovine određene u skladu s ovim zakonom. Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska mirovina se određuje za staž osiguranja od 40 godina – navedeno je u Zakonu.
Dalje se navodi da se osiguraniku koji ispunjava uvjet za invalidsku mirovinu u pogledu mirovinskog staža i kod kojeg je invalidnost prouzročena djelomično ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelomično ozljedom izvan rada ili bolešću, određuje jedna invalidska mirovina koja se sastoji od dijela određenog na osnovi ozljede na radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovi ozljede izvan rada ili bolesti, prema njihovu utjecaju na ukupnu invalidnost. Mirovina određena na ovaj način ne može iznositi više od mirovine koja bi pripadala osiguraniku za 40 godina mirovinskog staža.
– Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, osobni koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini, podijeli s ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji u istom razdoblju. Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, osobni koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kojem je radio na dan nastanka invalidnosti podijeli s prosječnom plaćom u Federaciji BiH za taj mjesec – navedeno je u Zakonu.
Inače, u skladu sa spomenutim Zakonom o MIO, invalidske mirovine svake se godine redovito usklađuju jednako kao i starosne.
