Izraelski avioni pogodili su lokacije u Libanu i Gazi rano u petak, u znak odmazde za raketne napade za koje je okrivila islamističku grupu Hamas, jer su tenzije nakon policijskih racija na džamiju al-Aqsa u Jerusalemu ove sedmice prijetile da izmaknu kontroli.
Dvije eksplozije čule su se u Gazi kasno u četvrtak. Nije bilo jasno šta je bio cilj, ali Izrael je objavio da su njegovi avioni pogodili mete uključujući tunele i lokacije za proizvodnju oružja Hamasa, islamističke grupe koja kontrolira blokirani južni obalni pojas.
“Odgovor Izraela, večeras i kasnije, značit će da će naši neprijatelji platiti značajnu cijenu”, rekao je premijer Benjamin Netanyahu nakon sastanka sigurnosnog kabineta na kojem se razgovaralo o onome što su Izraelske odbrambene snage (IDF) opisali kao najveću raketnu salvu od rata 2006. na sjeveru Izraela. Većina od 34 projektila je presretnuta, ali su prijavljene i dvije lakše povrede i požar. Dok je iz izraelskih aviona gađana Gaza, ispaljene su salve raketa kao odgovor, a sirene su se oglasile u izraelskim mjestima i gradovima u pograničnim područjima. IDF je također saopštio da je pokrenuo napade u Libanu gađajući “ciljeve uključujući terorističke infrastrukture koje pripadaju Hamasu”.
AFP je izvijestio o najmanje tri eksplozije u južnom libanonskom regionu Tira s najmanje dvije granate koje su pale u blizini palestinskog izbjegličkog kampa u blizini grada Tira. Jedan projektil pao je na kuću jednog farmera u blizini kampa, uzrokujući materijalnu štetu, javio je dopisnik AFP-a iz tog područja. Proiranski kanal Hozbalaha, Al-Manar izvijestio je da su granatiranjem gađana tri područja u južnom Libanu, uključujući područje izbjegličkih kampova.
“Smatramo cionističku okupaciju potpuno odgovornom za ozbiljnu eskalaciju i flagrantnu agresiju na pojas Gaze i za posljedice koje će donijeti regiji”, navodi se u saopćenju Hamasa.
Značajan porast nasilja tokom muslimanskog svetog mjeseca Ramazana i početka jevrejskog praznika Pashe dolazi nakon godinu dana sve većeg krvoprolića u izraelsko-palestinskom sukobu. Također nosi odjeke iz 2021. godine, kada su sukobi u Al-Aqsi tokom Ramazana doprinjeli da se započne 11-dnevni rat između Izraela i Hamasa. Događaji od četvrtka doveli su do strahovanja od šireg sukoba širom regiona.
Iako je Izrael okrivio Hamas za napad u četvrtak, koji se dogodio dok je šef Hamasa Ismail Haniyeh bio u posjeti Libanu, sigurnosni stručnjaci su rekli da je Hezbolah, moćna šiitska grupa koja pomaže glavnom neprijatelju Izraela, Iranu da projektuje svoju moć u cijelom regionu, morala dati svoju dozvolu.
Hezbolah i njegovi saveznici su se suočili sa opsežnim napadima izraelskih aviona na sirijskoj teritoriji tokom prošle sedmice, na lokacijama za koje Izrael vjeruje da se nalazi proizvodnja dronova. Vjeruje se da su najmanje dva člana organizacije ubijena tokom noćnih napada na sirijske zračne baze i u kojima je uništeno nekoliko hangara. Militantna grupa obećala je da će uzvratiti udaru svom najvećem neprijatelju kad god njeni članovi budu ubijeni, ali, poput Hamasa u Pojasu Gaze, i dalje je oprezna kako situacija ne bi dodatno eskalirala. Iako palestinske grupe djeluju na jugu Libana, nijedna to ne čini bez znanja Hezbolaha.
Upad izraelske policije na Palestince unutar džamije al-Aqsa mogao je ponuditi izgovor za ograničeni raketni udar, koji bi poslužio i Palestincima i Hezbolahu.
Rano u četvrtak, palestinski militanti u Gazi ispalili su oko devet raketa na Izrael u ranim satima, aktivirajući sirene za zračni napad širom juga zemlje, ali nisu prouzročili žrtve ili štetu. Većina raketa je eksplodirala prije udara, saopštila je izraelska vojska, a nijedna militantna grupa u Gazi nije preuzela odgovornost. Dvije rakete ispaljene su neposredno prije drugog incidenta na najsvetije mjesto u Jerusalemu kasno u srijedu i rano u četvrtak, u kojem je policija koristeći šok bombe i gumene metke ušla u kompleks kako bi rastjerala vjernike. Šest osoba je povrijeđeno, saopštio je Palestinski Crveni polumjesec.
Najnovija eksplozija uslijedila je nakon velike racije izraelske policije na al-Aqsu dan ranije, u kojoj je najmanje 12 ljudi povrijeđeno, a više od 350 uhapšeno. Taj napad je također pokrenuo raketnu vatru iz Pojasa Gaze, što je suprotstavljeno izraelskim zračnim napadima na navodne vojne lokacije koje pripadaju Hamasu, islamističkom pokretu koji kontroliše pojas.
Prvi napad, nakon kojeg su se pojavili uznemirujući snimci vojnika koji tuku Palestince pendrecima i kundacima pušaka, izazvao je široku osudu u muslimanskom svijetu i zabrinutost Bijele kuće zbog mogućnosti eskalacije.
I UN i SAD pozvale su u četvrtak na smirivanje nakon raketiranja, dok je libanska vlada rekla da će koordinirati sa Unifilom, snagama UN-a na izraelsko-libanonskoj granici, kako bi spriječila eskalaciju.
Sukobi su izbili između demonstranata i policije u gradu Umm al-Fahm na sjeveru Izraela sa većinskim arapskim stanovništvom, a palestinskog tinejdžera je pucao i ranio izraelski civil u starom gradu Jerusalema.
Palestinsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da će Vijeće sigurnosti UN-a u održati sjednicu iza zatvorenih vrata na kojoj će se raspravljati o nasilju od racije na al-Aqsu u srijedu, za koju izraelske vlasti kažu da je pokušaj da se spriječe sukobi čišćenjem grupa zabarikadiranih iznutra s oružjem, kamenjem i petardama kojima su planirali narušiti mir.
Jordanska organizacija koja upravlja ovim lokalitetom, poznata kao Waqf, rekla je zajedno sa svjedocima da je policija ušla u džamiju prije nego što je molitva završena.
Nabil Abu Rudeineh, glasnogovornik palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, rekao je: “Izraelski napad na džamiju al-Aqsa, njegov napad na vjernike, šamar je nedavnim naporima SAD-a koje su pokušale stvoriti mir i stabilnost tokom mjeseca Ramazana. ”
Brdo hrama u okupiranom istočnom Jerusalemu, poznato muslimanima kao al-Haram al-Sharif ili kao al-Aqsa, je sveto za Jevreje i muslimane i redovno je poprište nasilja. Bezbjednosni i diplomatski zvaničnici upozorili su da je ovogodišnje preklapanje Ramazana i Pashe povećalo tenzije.
Muslimani često provode noć u džamiji tokom ramazana, ali se Waqf ove godine složio da vjernicima neće biti dozvoljeno da ostanu u namazu preko noći najmanje prvih 20 dana praznika. Prema dugogodišnjem kompromisu primijenjenom nakon što je izraelska okupacija počela 1967. godine, Jevrejima je dozvoljeno da posjećuju, ali ne i da se mole na tom mjestu, a svaki uočeni pokušaj da se promijeni aranžman djeluje kao povod za nasilje. Posljednjih godina posjetioci Jevreji sve više se više ili manje otvoreno mole u kompleksu, ponekad pod zaštitom policije.
Događaji u Jerusalemu i prekogranična vatra doprinose ionako napetoj političkoj atmosferi u Izraelu, koja je potresena od višesedmičnih protesta, zbog vladinih planova da ograniči ovlasti vrhovnog suda.
