Januar, prvi mjesec nove godine, često nosi sa sobom promjene i nove izazove. Istraživanja ukazuju da je mjesec januar poznat kao period povećane pojave depresije. Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež ističe kompleksnost ovog fenomena i pruža uvid u razloge zbog kojih se depresija čini izraženijom upravo u ovom mjesecu.
“Depresivno raspoloženje u januaru često proizlazi iz prethodnog veselja, praznicima i završetkom godine. Ljudi se iscrpe, a suočavanje sa stvarnošću nove godine može donijeti stres. Iako se vjeruje da nova godina donosi promjene, život često prati uzlazno silazne putanje. Važno je pronaći ravnotežu i prilagoditi se kontinuiranim izazovima života”, kazala je Nermina Vehabović-Rudež.
Raspoloženje često oscilira pod utjecajem vremenskih prilika, budući da smo duboko povezani s okolinom. Magla, nedostatak svjetlosti i zagađenje zraka faktori su depresivnog stanja. “Početak može biti izazovan poput ponedjeljka i to svako doživljava na svoj način. Važno je ne brinuti se previše, već pronaći ravnotežu kroz odmor, vježbu, druženje i šetnje. Ako depresivno raspoloženje potraje, stručna pomoć je tu. Svi imamo pravo ponekad ne osjećati se dobro, i važno je aktivirati vlastitu samopomoć”, istakla je psihologinja.
Kako bismo prevazišli depresiju, ključno je usvojiti sveobuhvatan pristup. Potrebno je potražiti stručnu pomoć, iako mnogi izbjegavaju suočavanje s tom stvarnošću.
“Strah od stručne pomoći još uvijek postoji, iako smo radili na smanjenju stigmatizacije. Često mladi dolaze psihologu jer je to “in”, ali važno je shvatiti da razgovor sa psihologom nije patologija. To je prilika za razradu simptoma, obrađivanje trauma i učenje kako bolje vladati sobom. Važno je naglasiti da potraživanje pomoći nije znak slabosti, već hrabrosti i brige o vlastitom emocionalnom zdravlju”, naglasila je.
Depresija također ima značajan utjecaj na međuljudske odnose, jer dugotrajne emocionalne smetnje proizlaze iz poremećaja u našim odnosima, bilo prema sebi ili drugima, te našim očekivanjima.
“Depresivni simptomi značajno utječu na našu povezanost s drugim ljudima, zbog čega je važno imati barem jednu osobu s kojom nam je dobro ili učiti kroz psihoterapiju kako poboljšati kvalitetu odnosa radi našeg zdravlja, jer dobar međuljudski odnos predstavlja ključni element za mentalno zdravlje” poručila je.
Ilma Šabanović visoko-rtv.ba
