Da su medicinska čuda moguća su i u Bosni i Hercegovini potvrdili su još jedanput zenički ljekari. Godine 2018. u Kantonalnoj bolnici Zenica izvedena je prva 3D rekonstrukcija velikog i kompleksnog defekta lobanje. Nevjerovatan podvig zeničkih ljekara i inžinjera još tada je obilježio stranice svjetskih medicinskih časopisa, a danas je standardna operacija u ovakvim slučajevima. Spoj medicine i nauke za bh. pacijente donio je novi i kvalitetniji život. Pitanje je gdje bi bio kraj našim stručnjacima kada bi se više novca ulagalo u promociju znanja i kvalitetnu opremu.
Pionirski poduhvat rekonstrukcije lobanje u Bosni i Hercegovini uz pomoć 3D tehnologije tadašnjem pacijentu je omogućio potpuni oporavak i povratak normalnom načinu života bez, usljed povrede izazvanog udubljenja u lobanji nakon čega je mozak štitio samo tanki sloj kože.
Danas je ovakva operacija postala standardna u liječenju sličnih slučajeva u Kantonalnoj bolnici Zenica.
„Kada smo kod njega dobili zadovoljavajući i estetski i funkcionalni rezultat i vidjeli da je on jako zadovoljan s tim, onda smo za sve pacijente koji imaju nekakve defekte na glavi to radili s tim 3D printerom“, navodi dr. Hakija Bečulić, specijalista neurohirurgije u Kantonalnoj bolnici Zenica.
Posljednji slučaj pacijenta iz Konjica s velikim oštećenjem baze lobanje i očne šupljine bio je novi veliki izazov za ljekare, ali i inžinjera koji radi na samom modelu.
„Drugačije je kada operiše pacijenta koje je već operisan. Bez obzira na sva pomagala, 3D printer, intraoperativno morate zadovoljiti maksimum estetskog efekta“, ističe dr. Anes Mašović, specijalista neurohirurgije u Kantonalnoj bolnici Zenica.
„Moja uloga je omogućiti izradu implantanta po mjeri pacijenta. U tu svrhu urađena je računarska rekonstrukcija nedostajućeg dijela lobanje na osnovu CT snimka, 3D print generisanog modela i na kraju izrada kalupa koji je korišten tokom operativnog zahvata kao geometrijska osnova za modeliranje konačnog implantata“, objašnjava inžinjer mašinstva Denis Spahić.
Ideja o načinu rekontrukcije implementiranjem isprintanog nedostajućeg dijela lobanje naše ljekare dovela je i do svjetskih zdravstvenih časopisa.
„Mnogo je mejlova došlo iz inostranstva s upitom o načinu kako smo to realizovali, da to prenesemo kolegama. To nije skriveno znanje nego se i drugi pokušavaju time okoristiti“, navodi Bečulić.
Uz inovativne poduhvate zeničkih ljekara stoji Kantonalna bolnica Zenica. No, jasno je da bi bolji uslovi doprinjeli njihovom razvoju, a priliku vide u sticanju statusa univerzitetske bolnice.
„Bolji uslovi boravka, veći kapacitet ustanove, sala je jako opremljena što se tiče tehničkog dijela, ali ti uslovi boravka, mali broj kreveta limitiraju nas da proširimo i određene djelatnosti na druge zahvate koje mi već poznajemo“, naglašava Bečulić.
A do tada, spoj nauke i medicine nastavit će rušiti postojeće granice vraćajući ljudima kvalitet života i šireći pozitivnu sliku o našoj zemlji.
