Predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je kako se u “lažnim građanskim partijama u FBiH krije opasan nacionalistički muslimanski puls”.
Još jednu od Dodikovih huškačkih izjava za BUKU komentarišu akademik Slavo Kukić i novinarka i glavna i odgovorna urednica portal Interview.ba Senka Kurt.
Ona u izjavi za BUKU kaže da je ova Dodikova izjava pogrešna iz nekoliko razloga.„Najprije o onim manje važnim – generaliziranje partija, naroda, pripadnika bilo koje grupacije u najmanju je ruku nepristojna, nemoralna, bespotrebna. O kojim građanskim partijama priča Dodik? Zašto se on uopće njima bavi? Šta znači kad po ko zna koji put pripadnike konstitutivnog naroda – Bošnjake naziva muslimanima? To izrugivanje već je postao Dodikov manir, koji koristi s namjerom da povrijedi, unizi, obezvrijedi. Ne znam zaista kakvim nacionalizmom, kako kaže, muslimanske partije plaše i birače. O kojim „muslimanskim partijama“ je riječ? O tim koje su građanske ili nisu? Na osnovu čega zasniva svoju izjavu“, kaže Kurt.Akademik Slavo Kukić za BUKU kaže da nas od Milorada Dodika iznenaditi ne može baš ništa. Upravo se Dodik “skrivao” iza epiteta daška svježeg vjetra na Balkanu (epitet mu je kada je bio miljenik međunarodne zajednice dala Madeleine Albright) koji može donijeti promjene, a jedan je od prvih političara u BiH koji je rekao da se u Srebrenici desio genocid. Tako je Dodik od srpskog ljevičara i socijaldemokrate konvertirao u nacionalistu.“Prisjetimo se, uostalom, svoj proboj na političkoj sceni je započeo kao vatreni socijaldemokrata kojemu su građanska i ljudska prava sve a srpski, hrvatski i bošnjački vapaji demagogija preko koje nacionalisti žele zadržati kontrolu nad nedužnim svijetom. Ne bi me, sukladno tome, iznenadilo da već sutra, ocijeni li to profitabilnim za svoje političko trajanje, umjesto glavnog baje na braniku svesrpskih interesa stavi fes na glavu i objašnjava neukoj raji da su nam preci isti i da vrijednosti istog identiteta trebamo pokazivati i vanjskim manifestacijama u svakodnevnom životu”, smatra Kukić. Govoreći za SRNU Dodik je izjavio da “nacionalizmom muslimanske partije plaše i birače, a i predstavnike međunarodne zajednice, kreirajući privid da u FBiH postoje partije ljevice, neopterećene nacionalizmom.”Pokušaj da se građanske partije trpa u isti koš s nacionalističkim političkim filozofijama, ocjenjuje Kukić, nije ništa drugo nego slanje poruke da, za razliku od ostatka svijeta, za njih u BiH nema mjesta.“Iskreno se, međutim, nadam da mu to neće proći i da će, prije ili poslije, građanske političke partije oblikovati društvene procese i budućnost naše zemlje, a da će plemensko-šovinistička logika koju isijava i Dodik i njemu slični završiti tamo gdje joj i jeste mjesto – na smetlištu historije”, dodao je Kukić.Kurt: BiH nema istinsku ljevicuDa je ljevica u krizi identiteta i da je posustala pod kolektivitetima etnonacionalista ranije je za BUKU rekao i analitičar i filozof Žarko Puhovski.On je govoreći za BUKU kazao kako je problem ljevice i promašaj s pitanjima koja su aktuelna za nju.„Jer je njima nadstrešnica muslimanske ili srpske ili hrvatske važnija od unutrašnje podjele na ljevicu, desnicu itd. Dakle, ja mogu biti Hrvat ljevičar, ali se od mene očekuje da sam prvo Hrvat. Mogu biti Bošnjak desničar, konzervativac, ali se od mene očekuje da prvo budem Bošnjak“, rekao je Puhovski. No, Milorad Dodik posljednji je koji ima pravo i legitimitet da govori o ljevici i njihovim vrijednostima od koje je i od kojih je nikad dalje.
Kurt se slaže s tezom da u BiH nemamo prave, istinske, izvorne ljevice.„Također sam vrlo kritična i što su neki pokušali pod plaštom lijevog provoditi ideje koje su daleko od lijeve opcije. No, ne bih rekla da je u pitanju „muslimanski kurs“, ne bih nikada upala u zabludu da to postoji unutar građanskih partija“, kaže ova novinarka i urednica.Eventualno jedinstvo oko izmjena Izbornog zakona BiH, pojašnjava, koje su zajednički gurali lijeve i desne partije iz Federacije, pokazalo je da na kraju nema nikakvog zajedničkog kursa, politike i ideologije.„Na kraju, upravo je Milorad Dodik, osnivanjem SNSD-a i ulaskom u politiku kao alternativa nacionalnom pokazao kako lako ide presvlačenje dresa iz socijaldemokrate u nacionalistu, pa nam bolji primjer ne treba“, navodi Kurt.Na naše pitanje ima li uopšte istinske građanske ideje ili su svi skriveni u etničkim, vjerskim torovima, Kukić kaže da bi bilo tragično ako građanske ideje ne bi bilo.“Nažalost, zbog dominantnosti konzervativno-kolektivističke svijesti o kojoj sam već govorio ona nije dostigla kritičnu granicu iza koje je realna mogućnost svojevrsnog društvenog prevrata. Ali to nikako ne znači da od promocije građanske ideje i građanskih vrijednosti treba odustajati. Dapače, zadaća je liberalnih društvenih slojeva, ne samo građanskih političkih partija nego i intelektualaca i svih drugih društvenih aktera da bukvalno svakodnevno na pijedestal vrijednosti izdižu građanina, pojedina i njegovo pravo da bude ono što želi biti – i da to pravo ne bude kočnica da ravnopravno sa svima ostalima, ne članovima kolektiviteta nego pojedincima, građanima, sudjeluje u oblikovanju života vlastitoga društva”, ocjenjuje akademik Kukić.Jesu li građani prikriveni muslimani?Dodikovu tezu da su oni koji se predstavljaju građanima zapravo muslimani, naši sagovornici odbacuju.
“Ne daj Bože. Drugo je, međutim, pitanje koliko je građanski duh doista razvijen u BiH. Generalno, naime, patrijarhalna, tradicionalna društva, a BiH jeste takvo društvo, karakterizira dominantan duh konzervativno-kolektivističke svijesti. U prilog tome najzornije svjedoči utjecaj kojeg u bosanskohercegovačkom društvu imaju filozofije koje takvu svijest promoviraju. To se, međutim, dosta slikovito dalo vidjeti i u sarajevskim reakcijama na najnoviju Paradu ponosa. Nema građanske svijesti, hoću reći, tamo gdje se pravu pojedinca pretpostavljaju kojekakve kolektivističke moralne skrupule poput onih kojima su javni prostor trovale SDA, NIP i njima slične”, odgovara Kukić na pitanje iz naslova.
Dodaje da je u takvom socijalnom ambijentu, međutim, obaveza političkih partija koje se nominiraju građanskima da promovišu liberalni duh, da brane pravo pojedinca da bude ono što on želi biti, njegova građanska i ljudska prava u cjelini.“U slučaju sarajevske Parade ponosa, međutim, u tome se baš i nisu isticale. E to je problem, ne zbog prikrivenog muslimanstva nego zbog izostajanja otvorenog suprotstavljanja konzervativno-kolektivističkoj svijesti koja društvo umjesto u postmodernu vuče u Srednji vijek”, zaključuje Kukić.Kurt vjeruje da u BiH postoji nevelika, ali ne i tako malobrojna grupa onih koji su zaista „samo“ građani BiH.„Među njih ponosno ubrajam i sebe. Ne pripadam niti jednom nacionalnom i etničkom kolektivitetu, grozim se kolektiviteta u svakom smislu.Ne želim, u ovakvoj konstelaciji odnosa u BiH biti dio nekog kolektiviteta. Ne mogu biti pripadnica niti jednog nacionalnog i etničkog kolektiviteta jer su se od izvorne ideje i ideologije kakvu bi trebali baštiniti pretvorili u ambiciozne uhljebe, od ideologija napravili biroe za zapošljavanje, od etničkog službu za tužakanje i jadikovanje. Moja pozicija građanke u BiH je najbolja i najgora. Ovo prvo osigurava mi slobodu, od njihovih ucjena, laži, manipulacija. Ovo drugo sputava me jer bez knjižice o pripadnosti nekome, nečemu ostajem tek broj iz Popisa stanovništva.Vjerujem da za to odgovornost snosi i Milorad Dodik! I njegovi koalicijski partneri“, zaključuje Kurt.Zabrinut zbog ideologije onih koji se smatraju ljevicom, Dodik se očigledno referira na ličnu tranziciju. Od katarzičnog opozicionara koji je propustio priliku da bude generator suočavanja s prošlošću do neobuzdanog srpskog nacionalista na brojnim crnim listama.
