Bosna i Hercegovina godinama bilježi negativan prirodni priraštaj. Pad nataliteta uzrokovan je lošom ekonomskom situacijom, ali i malim i nejednakim naknadama za porodilje: Različite su od kantona do kantona, a na nivou Federacije minimalne.
Obećanja političara velika, porodiljske naknade u mnogim dijelovima Federacije, ipak, male. Podsjetimo, vlast u Federaciji BiH je početkom godine obećala naknade od 1.000 maraka za sve porodilje. Ipak, ostvarit će pravo na samo 30 posto tog iznosa. No, detaljno iščitan Zakon otkriva pravu sliku. 300 maraka samo za nezaposlene porodilje u Federaciji, ako domaćinstvo nema primanja veća od 20 posto prosječne plate po članu domaćinstva. Mlade majke i porodilje ističu da tek u roditeljstvu osjete koliko ih sistem, zapravo, ne štiti.
“Porodilja je jednaka u Sarajevu, Bugojnu i u cijeloj BiH i trebalo bi da bude jednako za sve porodilje, a vlast je ta koja to može promijeniti. Mogu iz svog iskustva reći – upravo sam primila naknadu i malo sam se loše osjećala u poređenju sa mojoj rodicom koja živi u Bugojnu i ništa ne prima i ja koja sam primila taj iznos, a znamo svi koliki je, sada”.
“Primila sam jednu uvećanu naknadu u visini prosječne plate na drugom porodiljskom jer imam bebicu .Mislim da je pozitivno što je jedan kanton započeo sa tom praksom i da će to biti okidač da i drugi kantoni usaglase svoje”.
Dok čekamo da se ostali kantoni usaglase, diskriminacija se nastavlja. Često možemo čuti da su djeca najveće bogatstvo jedne zemlje. No, trenutni zakoni i novčana izdvajanja za najmlađe u Federaciji to ne potvrđuju.
“Moj stav je da djeca ne smiju biti diskriminisana i da trebaju imati ista prava na području cijele Federacije, ali problem je u samom ustavnom uređenju, odnosno u normi koja govori o ovoj vrsti davanja i one se isplaćuju iz kantonalnih budžeta”, kaže Ljubinko Mitrović, ombudsman za ljudska prava BiH.
Nejednake naknade stvaraju jaz i nezadovoljstvo među porodiljama u različitim kantonima. Prema trenutnom Zakonu o porodiljskim naknadama u Federaciji, četveročlana porodica ne smije imati primanja veća od 800 maraka ako želi da ostvari pravo na naknadu od 300 maraka.
“Ovo je nepravedan zakon koji dijeli porodilje između zaposlenih i nezaposlenih. Van pameti je da ovaj zakon čak kažnjava zaposlenu porodilju. Kada supruga nekog parlamentarca ne radi, ona će dobiti porodiljsku naknadu, a žena koja radi i privređuje za minimalnu platu ili kao samostalni obrtnik, za kaznu neće dobiti porodiljsku naknadu. Toliko je nelogičan zakon”, ističe Irfan Čengić, SDP-ov zastupnik u Parlamentu FBiH.
Dok traje borba između političara koji nude velika obećanja i traže vrijeme za ujednačavanje naknada, veliki broj mladih porodica zbog loše finansijske situacije napušta BiH. Ako vlast želi zadržati mlade, morat će im pružiti mnogo više.
