Hasan Salihamidžić jučer je napunio 47 godina, a tom prilikom za medije u Njemačkoj je govorio o burnoj mladosti koju je preživio.
– Rođen sam u Mostaru, gradu u kojem je čuveni most. Imao sam bezbrižno djetinjstvo. Otac mi je bio policajac, majka učiteljica, a ja sam već tada želio postati fudbaler. Jugoslavija je bila država koja je funkcionirala, nama je bilo dobro. Imali smo jednostavan život, ali smo bili sretni. S osam godina sam počeo igrati, moj otac, koji je bio igrač druge lige, bio je moj prvi trener – priča popularni Braco o idili koja je ubrzo tragično okončana:
– Igrao sam za mlade selekcije Jugoslavije, nakon utakmice s reprezentacijom morao sam se vratiti kući, ali nije bilo letova iz Beograda za Sarajevo. Vraćajući se autom, vidio sam što se dešava i vidio da je situacija ozbiljna. Na deset kilometara od moje kuće bila je linija fronta.
Nakon dva mjeseca došao mi je otac i rekao: “Imamo kalašnjikov u kući i pištolje, uzmi ih i idi pretraži ulicu.” Tada mi je rekao da povedem majku i sestru da pokušaju pobjeći. Kao 15-godišnjak, imati kalašnjikov ispod kreveta nije normalno.” prisjetio se Salihamidžić ratne drame i dodao kako ju je napustio:
– Jedno jutro probudila me sestra i rekla: “Obuci se, ideš Njemačku.” Odgovorio sam joj da ne idem. Nisam se htio odvajati od porodice, bilo je teško. Ipak, autobusom sam otišao u Dortmund, odakle sam otišao u Hamburg, gdje sam upisao Institut za sport. Moram reći kako je istina da onaj ko se u Njemačkoj posveti i naporno radi dobije priliku. I iskoristio sam priliku o kojoj sam toliko sanjao, uspio sam to jer sam se borio – poručio je Salihamidžić.
