Utjecaj polja visokog zračnog pritiska nad našim područjem praćeno je na visini pritjecajem tople zračne mase iz oblasti Mediterana. Ipak, i dalje postoji zračna cirkulacija u višim slojevima atmosfere usljed temperaturne razlike između sjevera i juga, navodi meteorolog Nedim Sladić za N1.
Istovremeno, hladan zrak je zarobljen u nižim slojevima te je usljed svoje veće gustoće potisnut u kotlinu gdje ga sabija spomenuto polje visokog zračnog pritiska. Maltene, do sada smo naučili da je ovo odlika temperaturnog obrata, odnosno temperaturne inverzije, u kojem dolazi do nepravilnog povećanja temperature zraka s visinom.
Stoga je jasno što je na Bjelašnici jutros temperatura zraka iznosila 0 °C, a u Sarajevu -3 °C.
Na svu sreću onih koji putuju, nema puno sabijene vlage u prizemlju, pa (smrzavajuća) magla se ne održava dugotrajnije. Ovo se može vidjeti i na vertikalnim profilima kada se izračunaju razlike između temperature zraka i temperature rosišta.
Opisana situacija uvjetuje da je u nižim slojevima atmosfere uglavnom mirno te pogoduje daljnjem aerozagađenju unutar poklopca. Unutar njega se usljed nedostatka temperaturne razlike, ali i vjetra, a kao posljedica stabilne atmosfere, ne mogu zagađujuće čestice iz prizemlja raspršiti uvis gdje bi se one razblažile.
Za ovakve stvari potrebna je turbulencija zraka i turbulentni vrtlozi koji bi zagađeni zrak miješao sa okolnim čišćim, a za ovo je potrebna temperaturna razlika uvjetovana atmosferskim poremećajem.
Takav jedan slijedi u noći na petak. Atmosferski pritisak tokom četvrtka slabi i otvara prostor novoj promjeni vremena. Prema večeri, hladna fronta poništit će inverziju, a u sklopu spomenute fronte padavine, kao i vjetar, pomoći će podizanje poklopca.
To znači da u petak dišemo čišći zrak, puno povoljniji i bezbjedniji za većinu populacije. No, te čestice će se podići uvis u slobodnu atmosferu, ali isto tako se i vratiti nazad na zemlju s padavinama.
