Stvarni broj žrtava silovanja tokom rata u BiH još nije utvrđen

U organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UN), u saradnji sa Ministarstvom zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona (USK), danas je u Bihaću organizovan sastanak sa predstavnicima svih relevantnih institucija o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme u rata u BiH.

Po podacima Parlemantarne skupštine Vijeća Evrope, tokom rata u BiH oko 20.000 osoba bile su žrtve silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja. Do danas, kako je rečeno, stvarni broj žrtava nije utvrđen, a nevladin sektor koji se bavi ovom problematikom raspolaže s informacijama da je broj žrtava dvostruko veći.

Kako ni danas, 18 godina nakon rata u BiH, žrtve još nisu adekvatno zaštićene, a određena prava zagarantovana, zakoni se u praksi često ne poštuju. Stoga je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, zajedno s Populacijskim fondom UN-a, pokrenulo izradu programa za pružanje pomoći žrtvama seksualnog nasilja u ratu.

Urađen je Nacrt programa i plan aktivnosti na promociji prava žrtava seksualnog nasilja u ratu u BiH, te aktivnosti za podizanje kapaciteta na lokalnom nivou, koji su prezentirani na današnjem sastanku, a Unsko-sanski i Podrinjski kanton odabrani su za pilot projekte.

“Cilj je ovih aktivnosti težnja da se na lokalnom nivou, gdje je identificiran veći broj žrtava, uspostave ili ojačaju kapaciteti za provođenje tretmana rehabilitacije i resocijalizacije žrtava te osnaži saradnja s nevladinim sektorom, koji podržava ove projekte na lokalnom nivou“, kazala je koordinatorica rodne ravnopravnosti UNFPA Nela Porobić-Isaković.

Predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bekira Hasečić istakla je da je u USK-u najteža situacija kada je u pitanju proces uvođenja žena – žrtava rata u pravo.

“Svega 50-tak žena uvedeno je u Zakon o civilnim žrtvama rata, a njihov stvarni broj daleko je veći”, istakla je Hasečićeva zatraživši od vlasti još jednom konkretniju podršku u aktivnostima kojima se reguliraju prava te populacije.

(VisokoIN/Fena)

Vezani članci

Nova godina, stari problemi: Izrazito zagađen zrak u bh. gradovima

Visokoin.com

Hindija: Koliko je Visočane koštao čistač ulica i je li ga direktor kupio sam od sebe?

Visokoin.com

Za deset mjeseci u BiH više od 1,2 miliona turista

Visokoin.com

Godišnje se u prosjeku od narkotika liječi oko 2.000 ljudi u FBiH

Visokoin.com

Od mina ugroženo više od pola miliona stanovnika u BiH

Visokoin.com

Vlašić i dalje top zimska destinacija u središnjoj Bosni

Visokoin.com