Unakrsno ispitujući svjedoka odbrane Gojka Kličkovića na suđenju Radovanu Karadžiću, Haško tužilaštvo je tvrdilo da je Kličković 1992. godine naredio “pomjeranje” Bošnjaka iz opštine Bosanska Krupa, prenosi BIRN.
Kličković, koji je tada bio predsjednik opštinskog Ratnog predsjedništva, nije negirao da je izdao naredbu, ali je tvrdio da se radilo o “dobrovoljnoj evakuaciji” Bošnjaka iz borbenih zona.
Na primjedbu tužiteljke Catrine Gustafsson da su samo Bošnjaci bili pomjereni iz područja sa mješovitim stanovništvom, Kličković je uzvratio da su se samo Bošnjaci “osjećali ugroženima”.
Tvrdio je i kako postoje dokumenti da je njihov odlazak bio dobrovoljan.
Kličković – kojeg je Sud BiH pravosnažno oslobodio krivice za zločine počinjene u Bosanskoj Krupi – svjedočio je na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS), koji je optužen za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, genocid u Srebrenici i još sedam opština, terorisanje Sarajlija i uzimanje “plavih šljemova” Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.
Tužiteljica Gustafsson tvrdila je i da je Petar Petrović-Njegoš u svom epu “Gorski vijenac” slavio ubijanje “Muslimana, odnosno poturica”. Gustafsson je citirala stihove iz epa nakon što je Kličković pomenuo da se Karadžić tokom rata u BiH često pozivao na to Njegoševo djelo.
Između ostalog, tužiteljica je citirala dijalog vladike Danila i Vuka Mićunovića u kojem se – u slobodnom prevodu sa engleskog – poziva na “čišćenje naše zemlje od nevjernika” i kaže da “naša bitka neće biti okončana dok mi ili Turci ne budemo istrijebljeni”.
Prema tumačenju tužiteljke Gustafsson, to je bio “poziv na etničko čišćenje zemlje od Muslimana”.
Ograđujući se da nije proučavao Njegoševo djelo, Kličković je uzvratio da dovođenje “Gorskog vijenca” u vezu sa zločinima u BiH “izlazi iz okvira lijepog ponašanja”.
“Ja osuđujem svako razaranje i ubijanje”, kazao je Kličković.
Na primjedbu tužiteljke kako je sam izjavio da je Karadžić “upoređivao ‘Gorski vijenac’ sa tekućim događajima”, Kličković je odgovorio : “Ne, nisam čuo.”
U dodatnom ispitivanju, Karadžić je pitao svjedoka “kada je Njegoš živio i napisao spjev”, a Kličković je odgovorio: “U vrijeme turskog nadiranja i osvajanja Balkana i činjenja velikih zločina i skoro uništavanja hrišćanstva.”
Precizirajući da je “Gorski vijenac” napisan u 19. vijeku i da opisuje događaje iz 17. vijeka, Karadžić je slobodarsku poruku spjeva ilustrovao stihovima: “Tirjaninu stati nogom za vrat… to je ljudska dužnost najsvetija” i “Kome zakon leži u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom”.
Karadžić je pred sudije izveo i svjedoka KW-545, koji je svjedočio na zatvorenoj sjednici.
Suđenje će biti nastavljeno danas.
(VisokoIN)
