Nakon što su našu zemlju, odnosno Bosansku Krajinu pogodile poplave ponovo se aktueliziralo pitanje učešća Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u stanjima prirodne nesreće i katastrofe.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je tokom jučerašnje posjete Bihaću i bosanskoj Krupi kazao da ukoliko bude potrebno da će predložiti Predsjedništvu da se angažuju Oružane snage BiH.
“U slučaju da dođe takav zahtjev od lokalnih zajednica, u najkraćem roku predložit ću Predsjedništvu BiH da u saradnji s Ministarstvom odbrane BiH donese i takvu vrsti odluke. Kao član Predsjedništva BiH, pokušat ću simbolično da pomognem pojedinim ugroženim porodicama iz sredstava interventne rezerve”, kazao je Bećirević.
S druge strane u Sloveniji, koju su također pogodile poplave ekspresno je angažovana tamošnja vojska. Slično se desilo i u Hrvatskoj gdje su također angažovane oružane snage. Jedan od razloga za tako brzu reakciju vojske je direktna linija komande u slučaju prirodne nepogode.
U Bosni i Hercegovini za svaku intervenciju Oružanih Snaga, pa i onih u slučaju prirodne nepogode, potrebna je prethodno saglasnost Predsjedništva BiH. Prilično kompleksnim pravilnikom o pružanju vojne pomoći civilnim organima podrazumjeva se niz koraka koji vode ka angažovanju OSBiH.Civilni organi BiH podnose zahtjev, nakon čega ovlaštenje daje Predsjednišvo. Nakon toga Ministar odbrane naređuje pripremu prijedloga odluke Predsjedništva koja mora sadržati nekoliko elemenata; prirodu misije, jedinice i broj angažiranog ljudstva, kome su jedinice odgovorne, trajanje misije i zadatak.
Potom ministar odbrane naređenje upućuje ka načelniku Zajedničkog štaba i komandantima komanti OSBiH koje raspoređuju jedinice an terenu.
No, nekada u angažovanje OSBiH pada i na prvoj stepenici. Podsjećamo, prošle godine tadašnji član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je mjesecima odbijao dati saglasnost za korištenje OSBiH u gašenju požara u Hercegovini. Odluku je potpisao tek u julu prošle godine, skoro godinu dana nakon što su se pojavili prvi požari.
Dodik se na taj način “revanširao” u znak protesta zbog odluke visokog predstavnika o nametanju odluke o zabrani negiranja genocida.
S druge strane u Sloveniji, u slučaju prirodne nepogode preskače se većina koraka koji su inače potrebni za angaživanje Vojske Slovenije. Dovoljna je odluka ministra odbrane i snage se mogu rasporediti na terenu.
Slična situacija je i u Hrvatskoj, vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra odobrava korištenje Hrvatske vojske, koja je dužna samo obavijestiti Predsjednika, no on nema izravnog utjecaja na odluku.
Predstavnici civilnih organa u BiH, poznavajući kompleksnost procedure, rijetko se odlučuju na poziv za intervenciju. Pored toga, uvijek postoji mogućnost da se sam proces iskoristi za političko razračunavanje. I dok se vojska, primjerice u Sloveniji, raspoređuje svega nekoliko sati nakon nepogode, u BiH su potrebni dani, a nekada to može biti i prekasno.
