Ramiz Paloš iz Višnjeva kod Travnika poznatiji je pod nadimkom Vlašićki Robinzon, a negdje ga zovu i Bosanski Robinzon zahvaljujući svom stilu života usklađenim s prirodom. Paloš se bavi uzgojem koza, pčelarstvom, ribogojstvom, a ističe da “bez sela nema života”.
Pored njegove kuće protiče rijeka koja je, vjerovali ili ne, pitka jer dolazi iz izvora. Ramiz je napravio i plastenik a u njema svašta ponešto pokušao kako bi mogao saditi u proljeće veće količine. Puno toga Ramiz radi sa svojih 66 godina i ne misli prestati jer se osjeća kao momak.
Vlašićki Robinzon govorio je o tradicionalnom načinu života na selu, uzgoju koza i važnosti prirodne proizvodnje, naglašavajući prednosti boravka u prirodi i konzumacije domaćeg kozjeg mlijeka. Zbog smanjene potražnje, broj koza morao je smanjiti s 200 na samo 10, a ističe da je za dostupnost proizvoda potrebna veća količina, no da je to otežano jer se sve manje ljudi bavi stočarstvom. Upozorio je da bi, uz ovakav pad, čak i čuveni Vlašićki sir mogao nestati.
Ramiz žali što se trud i tradicija u proizvodnji kozjih prerađevina ne cijene dovoljno. Smatra da se bez života na selu gubi veza s prirodom te naglašava da se u bosanskohercegovačkim ruralnim područjima i dalje koriste prirodni načini proizvodnje, za razliku od razvijenog svijeta, gdje su prisutne razne hemijske metode.
Kritizirao je moderni, materijalistički svijet, gdje je trgovina prioritet, rekavši da je „život postao kao kladionica“, brzo se mijenja i često ide u neželjenom smjeru. Također je osudio sebičnost ljudi koji ne brinu o budućim generacijama i nekontrolirano troše prirodne resurse.
– Mi nismo svjesni koliko nam priroda znači. Mi se ne možemo kretati bez nje. Mi smo direktno povezani s njom, ali priroda danas je krnjava. Malo joj dajemo, kazao je Paloš.
Komentarišući kako ljudi tretiraju prirodu zaključio je da se “ne bi trebali čuditi ako bude padao led veličine tikve” ili temperature budu “pržile sve” jer priroda više ne funkcioniše kao ranije.
