Ovo srednjovjekovno naselje, navode stručnjaci, tek treba da osvijetli neka poglavlja u razvoju Visokog i okoline u razdoblju kasnog srednjeg vijeka
Zavičajni muzej u Visokom u trećoj je fazi istraživanja Čajangrada, novog lokaliteta iz kasnog srednjeg vijeka na području Visokog, koji posljednjih godina u sve većoj mjeri plijeni pažnju stručne i šire javnosti.
Ovo srednjovjekovno naselje, navode stručnjaci, tek treba da osvijetli neka poglavlja u razvoju Visokog i okoline u razdoblju kasnog srednjeg vijeka.
– Čajangrad ima izuzetan arheološki potencijal iako je još u početnim fazama istraživanja. Predstoji još nekoliko godina aktivnog rada i iskopavanja prije nego priča bude zaokružena. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da se radi o izuzetno vrijednom lokalitetu – kazao je Feni kustos Zavičajnog muzeja u Visokom Tarik Silajdžić koji vodi istraživanje Čajangrada.
Prva probna arheološka istraživanja na Čajangradu izvedena su 2016. godine, a ovogodišnja sistematska donijela su nešto novo.
– U okviru dvije nove sonde otkrili smo dva nova bedema, ali i dosta pokretnog arheološkog materijala: keramike, metala, oruđa i oružja što je vrijedan doprinos srednjovjekovnoj zbirci našeg muzeja – rekao je Silajdžić.
Pojašnjava da je Čajangrad bio manje utvrđeno naselje čiji tlocrt pokazuje drugačiju sliku u odnosu na obližnji stari grad Visoki. Ističe da se radi o utvrdi izduženog pravougaonog oblika dužine do 50 metara s jednom branič-kulom kružne osnove postavljenoj na jedinoj prilaznoj strani grada.
Oskudni pisani tragovi govore da je Čajangrad prestao da živi 1463. godine, odnosno dolaskom Turaka.
– Na osnovu srednjovjekovne izvorne građe znamo da je Čajangrad spaljen i uništen neposredno prije dolaska Osmanlija 1463. godine i to, iznenađujuće, ne od strane osvajača nego domaćeg stanovništva. O tome govore dva dokumenta trogirskog kneza upućena mletačkom duždu sredinom 1463. godine. Velika količina gareži i pepela otkriveni prilikom istraživanja potvrđuju dešavanja navedena u tim dokumentima. Pronađene su željezne strelice koje potvrđuju vojno prisustvo i djelovanje vojske na lokalitetu, a također je pronađeno i nešto oruđa što govori da je unutar utvrde u određenoj mjeri živjelo i civilno stanovništvo – rekao je Silajdžić.
Muzej je u saradnji s Gradskom upravom i Medresom “Osman ef. Redžović”, s kojima i radi istraživanja, počeo s planiranjem narednih faza, ali i izradu planova koji imaju za cilj predstaviti turistički potencijal Čajangrada koji je iz godine u godinu sve veći. Bitan dio ovog procesa čini konzervacija otkrivenih ostataka koja mora da prati arheološke radove ukoliko se namjerava uspješno revitalizirati lokalitet i iskoristiti njegov potencijal u punoj mjeri.
Značaj Čajangrada je naročito veliki ako se posmatra u odnosu na druge lokalitete srednjeg vijeka na području Visokog, prije svega Starog grada Visoki i lokaliteta Mili u Arnautovićima.
