Na današnji dan, 26. oktobra 1377. godine, Tvrtko I Kotromanić krunisan je za kralja Bosne, a Bosna je od tada postala kraljevinom. Krunisanja Tvrtka I obavljeno je u Milama kod Visokog (današnji Arnautovići) i od tada do osmanskog osvajanja, Bosnom vladaju kraljevi.
Teritorijalni razvoj srednjovjekovne Bosne u doba Tvrtka I Kotromanića (1353-1391) doživljava kulminaciju opsega i značaja Bosne u srednjem vijeku. Izvršenim proširivanjima Bosna postaje najveća i najjača država na jugoistoku Evrope, a njen vladar Tvrtko najveći bosanski vladar.
Tvrtko je bio sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, te unuk Stjepana I Kotromanića, Jelisavete Nemanjić i Juraja II Šubića. Na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine, do krunidbe.
Tokom svoje vladavine kralj Tvrtko I Kotromanić je od Bosne i Hercegovine stvorio respektabilnu evropsku državu, koja je doživjela političku, kulturnu i privrednu ekspanziju.
Prema riječima prof. dr. Envera Imamovića, kralj Tvrtko I poseban je i po tome što je prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjednje zemlje nakon što je Bosna godina bila meta njihovih napada.
U svojim je osvajanjima Tvrko I bio više nego uspješan. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u današnjem Sandžaku.
U Milima se krunisao kao kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.
Bosna je tada važila i za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radi najbolje svjedoči zlatnik koji je kovao Tvrtko I. Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama.
“O njegovom bogatstvu svjedoče dokumenti koji govore da je Tvrtko I davao i po 16 hiljada dukata za jedan dijamant. To je bio najveći zlatnik u srednjovjekovnoj Evropi”, navodi Imamović.
Tvrtko I je tokom prvih godina svoje vladavine bio neoženjen pa su mnogi evropski vladari nudili svoje kćeri za žene u namjeri da dobiju potomstvo s dinastijom Kotromanića. Bosanski kralj se odlučio vjenčati s bugarskom princezom Dorotejom, kćerkom cara Šišmana. Tvrtko I i Doroteja su dobili sina Tvrtka II, koji je nakon smrti oca naslijedio krunu kralja Bosne.
