Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine regovala je na pisanje našeg portala, te pojasnila svoju ulogu u posredovanju u zapošljavanju radnika iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode da posredovanje u zapošljavanju naših radnika u inostranstvu vrše putem međunarodnih ugovora koje zaključuje Bosna i Hercegovina sa drugim državama, a u cilju omogućavanja legalnog i uređenog zapošljavanja i zaštite radnika.
– Ti ugovori su osnovni instrumenti za sigurnost i zaštitu radnika na radu u inostranstvu. Zahvaljujući sporazumima o zapošljavanju, te našoj ulozi u implementaciji sporazuma, nismo imali slučajeva prevara prilikom zapošljavanja u inostranstvu. Također, sporazumi o zapošljavanju daju nam mogućnost da reagujemo u slučajevima ako dođe do kršenja ugovora o radu i prava naših radnika, što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH koristila za zaštitu radnika iz Bosne i Hercegovine u Sloveniji, navode.
Dldaju da pored sigurnosti i zaštite naših radnika sporazumi o zapošljavanju omogućavaju praćenje i upravljanje radnim migracijama.
– Na ovaj način mi posredujemo u zapošljavanju samo onih profila koji su brojni na evidencijama nezaposlenih u Bosni i Hercegovini. Pri tome se vodimo podacima sa evidencija nezaposlenih osoba koje nam redovno dostavljaju zavodi za zapošljavanje oba entiteta i Brčko distrikta BiH. Također, zahvaljujući našoj ulozi svi radnici koji odu u inostranstvo putem međudržavnih sporazuma uredno su odjavljeni sa evidencija nezaposlenih osoba, navode.
Dodaju da, budući da su sporazumi o zapošljavanju najefikasniji instrument u praćenju migracija radne snage, Agencija za rad i zapošljavanje BiH će se zalagati da se ovakvi sporazumi kreiraju i prilikom uvoza radne snage u Bosnu i Hercegovinu.
– Na kraju moramo naglasiti da broj odlazaka na rad iz Bosne i Hercegovine nema veze sa posredovanjem Agencije za rad i zapošljavanje BiH već sa uslovima rada i cijenom rada u Bosni i Hercegovini. Tako je recimo u godinama prije nego što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH počela posredovati u zapošljavanju naših radnika u Sloveniji, broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji bio 43.604 dozvole (2008. godine) ili 19.185 dozvola (2011.). U 2024. godini broj izdatih radnih dozvola iznosio je 13.436 od čega se 5.825 dozvola odnosilo na posredovanje Agencije, a ostatak na ponovno izdavanje radnih dozvola radnicima koji su već u Sloveniji, navodi se u reakciji i dodaje:
– Kao primjer možemo navesti i Hrvatsku sa kojom nemamo zaključen sporazum o zapošljavanju, te gdje posredovanje ne ide preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a broj radnih dozvola našim radnicima u 2023. godini je iznosio 29.648. Dakle, evidentno je da se radne migracije ne mogu zaustaviti, a ono što mi možemo uraditi jeste da radnici koji se odluče na odlazak budu sigurni, zaštićeni, te da postoje tačni podaci o radnim migracijama.
