Ekipa Fakulteta kriminaliste, kriminologije i sigurnosnih studija vratila se sa ljetne škole u Makedoniji na temu migrantske krize u regionu. Svi akteri iz Makedonije i Bosne i Hercegovine bili su uključeni u sedmodnevni trening i obuku – službenici Granične policije BiH, Službe za poslove sa strancima, studenti i članovi nevladinih organizacija.
Gostujući u emisiji Novi dan, Jasmin Ahić, sigurnosni ekspert, govorio je o međunarodnoj razmjeni iskustva i stanju s migrantima u BiH.
Kazao je da je trening i obuka u Makedoniji okupio profesionalce iz dvije zemlje koji su se susreli sa raznim formama migrantskih kriza, od masovnih priliva koji su se pojavili u Makedoniji prije tri godine i našeg modela gdje imamo povremene prelaske manjih grupa. Objasnio je da je 30 polaznika iz BiH i isto toliko iz Makedonije su direktno na terenu u tri dana radili praktične vježbe, ali i vježbe prihvata, kako pojedinačnih ili manjih grupa, a i odgovor na veće grupe.
“Sedam dana je bilo vrlo intenzivno i protkano terenskom i praktičnom nastavom, podizanjem kampova i direktnim intervencijama u svim segmentima planiranja prihvata i boravka migranata, što imamo danas u Bosni i Hercegovini. Kao što vidimo, iz mjeseca u mjesec ta brojka se povećava i ovo više nije samo vanredna situacija. Svi smo svjesni da je ovo alarmantna situacija za Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je.
Naveo je da su prije tri godine radili treninge u Bihaću i Velikoj Kladuši, koji su tad bili ocijenjeni kao napotrebni, te podsjetio da su te vještine nedavno bile upotrebljeni prilikom pokušaja migranata da nasilno pređu granicu kod Velike Kladuše.
Najavio je i okrugli stol koji će se održati 17. jula, a koji će okupiti ambasadore zemalja iz kojih dolaze migranti, jer je BiH potrebna pomoć iz zemalja iz kojih dolaze.
Upitan da li broj migranata u BiH predstavlja sigurnosnu prijetnju, kazao je da kad se pojave agresivne osobe, narkomani ili kirminalci, migranti ih sami odstranjuju iz svojih grupa, jer znaju da mogu biti tretirani od strane sigurnosnih agencija ako prave probleme.
Govoreći o motivima migriranja, Jahić je rekao da tek 10 do 12 posto su izbjeglice koje dolaze iz Sirije i Iraka, dok svi ostali su ekonomski migranti.
“Postoji i trend vraćanja, gdje Evropska unija za one koji se vrate u Grčku daju od tri do pet hiljada za povratak u Siriju i Irak”, naglasio je.
