Ako BiH ikada postane članica EU, radnici će dobiti pravo na još duži godišnji odmor. O novom Zakonu o radu se ovih dana raspravlja u RS-u i FBiH te on mora biti ujednačen, ali pitanje godišnjih odmora nije toliko u fokusu pregovarača, piše Večernji list BiH.
Ulaskom u Evropsku uniju, bh. radnici i u privatnom i društvenom sektoru imaće pravo na najmanje 24 plaćena dana godišnjeg odmora jer to precizno propisuje direktiva EU. Kad je riječ o trajanju godišnjeg odmora, novim zakonskim rješenjem svi radnici će biti izjednačeni i biće im povećan broj dana godišnjeg odmora na minimalno 20 do maksimalno 30 radnih dana, ali je to do sada u praksi bilo između 14 i 18 radnih dana, što BiH stavlja gotovo na dno evropske liste.
Sindikati BiH se žale kako je novim Zakonom o radu radno vrijeme s prekovremenim radom bilo ograničeno na 48 sati sedmično po EU direktivama o radnom vremenu. Novi prijedlog je ostavio odluku iz važećeg zakona prema kojem radno vrijeme s prekovremenim radom može trajati 60 sati sedmično
Ako se sindikati i poslodavci dogovore, novi Zakon o radu morao bi ostaviti mogućnost da se duži i plaćeni dopust odredi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu… Primjeri iz zemalja članica EU govore kako je kod, primjerice, Šveđana plaćeni zakonski minimum 25 radnih dana, ali se oni u prosjeku odmaraju 33 dana u godini, što ih stavlja na sam vrh liste.
Slijede Holanđani s 31,3 dana i 20 plaćenih dana te Danci i Nijemci. Kad je riječ o dužini trajanja plaćenog godišnjeg odmora, s 25 dana prednjače Austrija, Danska, Francuska, Luksemburg i Švedska. Ipak, najveći broj zemalja svojim radnicima trenutačno plaća 20 dana odmora, ali pravila EU to definišu na 24 dana.
Sindikati BiH se žale kako je novim Zakonom o radu radno vrijeme s prekovremenim radom bilo ograničeno na 48 sati sedmično po EU direktivama o radnom vremenu. Novi prijedlog je ostavio odluku iz važećeg zakona prema kojem radno vrijeme s prekovremenim radom može trajati 60 sati sedmično.
U Sindikatu BiH nisu zadovoljni što se briše i odredba o godišnjem odmoru za radnike koji rade na radnim mjestima s posebno štetnim i opasnim uvjetima, koji po važećem zakonu imaju pravo na godišnji odmor od minimalno 30 radnih dana, što traži i EU. Najveći broj zaposlenih građana BiH, prema istraživanju portala posao.ba, ima najviše 14 do 18 dana godišnjeg odmora.
Brojem slobodnih dana su većinom zadovoljni, a kada bi mogli birati između povišice plaće ili više dana godišnjeg odmora, izabrali bi veću plaću. Zaposleni ispitanici, njih 52 odstoo, uglavnom su zadovoljni dužinom godišnjeg odmora koji dobiju. Tako 17 odsto ispitanih ima pravo na 14 do 18 dana godišnjeg odmora, 16 odsto ispitanih ima 18 do 20 slobodnih dana, a 16 odsto ima i više od 24 dana godišnjeg odmora.
Najkraći godišnji odmor u trajanju do sedam dana ima 15 odsto ispitanika.
