Izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije, Bosna i Hercegovina bi unutar struktura EU imala jednog manje vrlo predanog prijatelja i zagovarača stabilne i prosperitetne BiH – kazala je u intervjuu za Fenu direktorica Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine Lejla Ramić-Mesihović.
Kako je istakla, grč koji već mjesecima prožima sve pore Velike Britanije doživjet će svoj vrhunac 23. juna na referendumu o ostanku u članstvu EU.
Mišljenja je da javno mnijenje ove otočke i samo geografski marginalne članice EU, od početka izbjegličke krize pokazuje sve intenzivnije nezadovoljstvo novim talasima migracija, imperativom finansijske participacije za zajedničke strukture i programe EU te htijenje da se prakticira pravo na samoopredjeljenje.
Napomenula je da ovo pravo, kao i proces povlačenja iz struktura EU, definira član 50. Lisabonskog sporazuma.
– Velika Britanija nije članica niti Schengena niti Eurozone. Iako se u ovoj zemlji veći dio debate o izlasku naslanja na različite procjene finansijskih implikacija izlaska odnosno ostanka, Velika Britanija bi izlaskom iz EU izašla i iz njene zajedničke vanjske i sigurnosne politike u vrijeme globalne nesigurnosti i sve učestalijih terorističkih napada – smatra Ramić-Mesihović.
S druge strane, kaže, u tom istom scenariju, ukoliko Velika Britanija namjerava zadržati privilegiju pristupa Evropskom ekonomskom tržištu kao zemlja koja ne pripada EU, vrlo je izvjesno da bi imala isti tretman kao i Norveška koja plaća tu privilegiju, istovremeno ne posjedujući pravo glasa unutar struktura EU.
Podsjetila je da ovaj tretman imaju Lihtenštajn i Island. Sa Švicarskom, EU ima Sporazum o slobodnoj trgovini od 1973. godine te naknadno sklopljene bilateralne sporazume o Schengenu, migracijama, azilu, sigurnosti, poljoprivredi, trgovinskim barijerama, nabavkama i nauci.
Ramić-Mesihović dodaje da se zemlje koje čine okosnicu EU ustručavaju komentirati referendum da ne bi „dolijevale ulje na vatru“.
Međutim, ukazala je na izjavu njemačkog ministra finansija Wolfganga Schäublea, koji je istakao da Britanija ne može očekivati povoljan tretman ako odluči istupiti te kazao da „unutra znači unutra“, a “vani znači vani“
– Na principijelnom nivou ovo je vjerovatno najindikativnija izjava – istakla je.
I u slučaju ostanka, kao i u slučaju izlaska iz EU, Ramić-Mesihović je mišljenja da će se Velika Britanija neminovno suočiti s periodom političke i ekonomske konsolidacije. Uzavrela britanska politička scena, kaže, preplavljena je raznim argumentima „za“ i „protiv“ izlaska.
Podsjetila je da je jedan od ključnih argumenata za ostanak Škotske u Velikoj Britaniji 2014. godine bila upravo činjenica da bi Škotska činom izlaska iz Britanije ostala van struktura EU.
– Ovi izazovi će biti bitno veći ukoliko se Velika Britanija, koja je članica EU od 1973. godine, opredijeli za izlazak – naglasila je direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH, dodajući da je, iako nekada kolonijalna sila, Britanija uvjete savremenog globalnog tržišta dočekala kao članica EU.
Pojašnjava da više od 77 posto učešća u britanskom BDP-u čine usluge, industrije i poljoprivreda te da Velika Britanija, za razliku od Norveške, nema naftu. Također, dodala je, kolebljivo javno mnijenje u Velikoj Britaniji dodatno je uzdrmala vijest o ubistvu laburističke parlamentarke Jo Cox, koja je pripadala političkoj grupaciji za ostanak u EU.
Ramić-Mesihović zaključila je u intervjuu za Fenu da rezultati različitih ispitivanja javnog mnijenja trenutno teško mogu biti pouzdan indikator ishoda referenduma, za koji će odluku donijeti „oni koji na dan referenduma odluče prestati biti neodlučni“.
