Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta među su novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici. Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 najvećih prijetnji oprašivačima u sljedećoj deceniji, a objavljen je u izvještaju Univerziteta u Readingu pod nazivom Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača.
Naučnici upozoravaju da sve veći rat i sukobi diljem svijeta štete pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zemlje da uzgajaju manje vrsta usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznolike hrane tokom cijele sezone, piše Guardian.
Istraživači su otkrili da mikroplastične čestice kontaminiraju košnice širom Europe, a testiranje 315 pčelinjih zajednica otkrilo je sintetičke materijale poput PET plastike u većini košnica. Utvrđeno je da umjetna svjetlost uličnih svjetiljki smanjuje posjete cvijeća noćnih oprašivača za 62%, a onečišćenje zraka utječe na njihov opstanak, reprodukciju i rast.
Antibiotici, koji se koriste u poljoprivredi, našli su se u košnicama i medu. Također je utvrđeno da utječu na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje njihove potrage za hranom i posjeta cvijeću. “Kokteli” pesticida također igraju značajnu i novu ulogu; iako su neki pesticidi sada regulirani tako da se smiju držati ispod “sigurnih” granica za pčele i druge divlje životinje, istraživanja su otkrila da mogu stupiti u interakciju s drugim hemikalijama i uzrokovati opasne učinke.
Profesor Simon Potts sa Univerziteta Reading, glavni autor izvještaja, rekao je:
“Rano prepoznavanje novih prijetnji i pronalaženje načina za zaštitu oprašivača ključno je za sprječavanje daljnjih velikih padova. Ovo nije samo pitanje očuvanja. Oprašivači su ključni za naše prehrambene sisteme, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku sigurnost. Zaštita oprašivača znači zaštita nas samih”.
Autori su pozvali na niz mjera za zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo onečišćenje zraka koje utječe na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova i uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.
Koautorica izvještaja, dr. Deepa Senapathi, također sa Univerziteta u Readingu, dodala je:
“Trebat će napor svih da se riješe ove prijetnje. Moramo održavati, upravljati i poboljšavati naša prirodna staništa kako bismo stvorili sigurne prostore za oprašivače. Pojedinačne akcije poput osiguravanja hrane i područja za gniježđenje u vlastitim vrtovima mogu uvelike pomoći. Ali promjene politika i pojedinačne akcije moraju djelovati zajedno kako bi sve, od vrtova i farmi do javnih prostora i širih krajolika, moglo postati staništa pogodna za oprašivače”.
