Napadi na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. zauvijek su izmijenili lice te zemlje i uticali na njenu diplomatsku strategiju i sigurnosnu politiku, a 15 godina nakon napada Amerika je i dalje u kontinuiranom ratu protiv džihadističkog terorizma, ne uspijevajući stati na kraj haosu na Bliskom istoku.
Unatoč tome što je aktualni predsjednik Barack Obama, na čelu države od januara 2009., otvoreno odbio vojno intervenirati u ratovima koji se vode u arapskome svijetu te Ameriku pokušao izmiriti s muslimanskim zemljama, Sjedinjene Države ostavlja u stanju permanentne borbe protiv “islamističkog terora”, ocjenjuju stručnjaci.
Demokrat koji Bijelu kuću napušta u januaru, ostat će zapamćen kao predsjednik koji je svoju zemlju izvukao iz ratnih kaljuža u Iraku i Afganistanu, razarajućih sukoba što ih je pokrenuo njegov republikanski prethodnik George Bush kao odgovor na najteže napade u američkoj historiji pod zajedničkim nazivom “globalnog rata protiv terorizma”.
No i 15 godina nakon napada 11. septembra, ratovi na Bliskom istoku, metastaze Islamske države, nastavak radikalizacije te napadi u Europi i u Americi ne dopuštaju da paradigma “globalnog rata protiv terorizma” nestane, smatra analitičarka Tamara Cofman Wittes.
Prva svjetska sila i dalje je vojno angažirana, ograničeno ili samo logistički na brojnim ratnim poprištima u svijetu: u Siriji i Iraku protiv IS-a, u Afganistanu, u Libiji, Jemenu, Somaliji ili u Nigeriji protiv brojnih islamističkih boraca i njihovih napada.
“Obama vjeruje da treba izbjeći velike ratove koji pogoršavaju stanje”, objasnio je za AFP Hussein Ibish, znanstvenik u wasningtonskom Institutu za arapske zaljevske države. No baš suprotno, smatra Ibish, demokratski predsjednik države svoje je vojne snage gurnuo u novu eru: eru dronova, specijalnih snaga, formacija lokalnih oružanih snaga… Pritom je poginulo 5.300 američkih vojnika, 50.000 ih je ranjeno, a u razdoblju između 2001. i 2014. u Iranu i Afganistanu je, po podacima Kongresa potrošeno 1.600 milijardi dolara.
Obamina vojna politika kulminirala je u maju 2011. kada su pripadnici specijalnih snaga u njegovu pakistanskom domu ubili šefa Al Kaide odgovornog za napad 11. septembra, Osamu bin Ladena.
Ibish smatra da je takva “ograničena upotreba vojnih resursa” zapravo “jedan neprekinuti rat”.
“Ovo je zapravo jedan permanentni rat budući da ograničeni vojni resursi ne mogu ni na koji način uticati na nestabilnost” regionalnih sukoba, smatra analitičar ocjenjujući da se Obamina administracija jednostavno pomirila s tim da je aktualni haos nerješiv.
Za sirijsku tragediju zasad nema nikakva trajnog rješenja, unatoč vojnim i diplomatskim intervencijama Sjedinjenih Država i Rusije. Ni u programima dvojice predsjedničkih kandidata na izborima 8. novembra, Hillary Clinton i Donalda Trumpa nema spomena o većem ponovnom američkom angažmanu u spomenutim sukobima.
Petnaest godina nakon 11. septembra “vojni odgovor nije dobra solucija jer za Sjedinjene Države terorizam ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju”, rekla je za AFP američka znanstvenica na pariškom svučilištu Sciences-Po, Amy Greene. Ističe da je u zadnjem govoru o stanju države održanom u januaru, predsjednik Obama upravo to istaknuo, da IS “ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju našoj naciji”.
A na američkom tlu nakon minuciozno pripremljenih napada 11. septembra u kojima je poginulo 3.000 ljudi nije ni bilo sličnih napada, podsjeća Greene.
Washington ipak strahuje od druge vrste nešto ‘jednostavnijih’ napada lokalnih islamista, poput pucnjave u junu u floridskom gay klubu što ga je počinio američki državljanin afganistanskog porijekla u kojemu je pobijeno 49 ljudi ili napada Pakistanca i njegove supruge, američkih državljana, u decembru u Kaliforniji kada je poginulo 14 ljudi.
Zbog takvih su terorističkih napada američke vlasti pojačale nadzor i rad obavještajnih službi u zemlji i inozemstvu, a od 2001. proračunski dio koji ide CIA-i, FBI-ju i NSA-i gotovo je udvostručen.
Unatoč angažmanu vlasti, istraživanje javnog mišljenja koje je proveo Pew Research Center, pokazalo je da 40 posto američkih državljana smatra kako “su teroristi još moćniji nego 11. septembra i sposobni počiniti još veći napad na Sjedinjene Države”, prenosi Hina.
