Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sinoć potvrdio imenovanje ministara Saveza za bolju budućnost, završena je rekonstrukcija Vlade FBiH čime je SBB i zvanično ušao u vlast na entitetskom nivou.
Nakon višegodišnjih sukoba između SDA i SBB-a, odnosno lidera ovih stranaka Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, tokom koji su iznesene teške optužbe, od danas u Federaciji ove dvije stranke funkcionišu bez ikakvih problema.
“To jedinstvo je jako problematično i posrijedi su sasvim druge računice i interesi. To bi se relativno brzo moglo pokazati na javnoj sceni. Ta ljubav koja sada cvjeta mogla bi se bukvalno raspasti. Svako u tome ima svoju računicu. Izetbegović ima svoju računicu, a računica Fahrudina Radončića je satkana u bh. tercetu zajedno sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom. Sklon sam toj vrsti uvjerenja”, kaže za N1 Slavo Kuki, analitičar i profesor sa Sveučilišta u Mostaru.
Sličnog uvjerenja je i politički analitičar Ibrahim Prohić koji kaže da su posljednja dešavanja na relaciji SDA-SBB ilustracija karaktera vladajućih politika u BiH.
“Po svom karakteru te politike su ubile svaku ideologiju, politički program i rezon. One su politiku svele na puki klijentelizam, javni interes je potpuno zanemaren, a politike i vlast služe za zadovljavanje partikularnih i ličnih interesa. Ono što su lideri te dvije stranke govorili jedan protiv drugog u posljednjih deset godina isključivalo je svaku mogućnost da oni budu saveznici. Međutim, potvrdilo se da u BiH svako može koalirati sa svakim i biti protiv svakoga”, kaže Prohić.
“U takvom političkom ambijentu potpuno je iluzorno očekivati da mogu donijeti boljitak odnosno da mogu raditi predano i iskreno na nužnim društvenim reformama”, smatra Prohić.
Na naš upit koji je rok trajanja koalicije SDA-SBB, Prohić kaže da će ona trajati do prvog sukoba interesa.
“Oni u biti ne mogu funkcionisati zajedno. Iluzorno je očekiva da je ovo trajno političko savezništvo i da su im na pameti interesi Bošnjaka i BiH. U tom pogledu, čak i kad bi bilo tako, to bi značilo retrogradni povratak na ideološku matricu iz ‘90. godina”, kaže naš sagovornik.
