Arnaut: Izbora 2022. će biti, blokade su demonstracija sile!

Državni zastupnik Naše stranke Damir Arnaut jedan je od onih političara koji u priči o izbornoj reformi mogu i daju značajan doprinos na stručnom i ekspertskom nivou. Sa njim smo razgovarali o realnosti dogovora za deblokadu funkcionisanja F BiH, ali i realnostima u pogledu izmjene izbornog zakonodavstva, te (ne)izvjesnosti održavanja Općih izbora.
Prije nekoliko dana propao je pokušaj da se dogovori model deblokade rada institucija F BiH. Može li se na ekspertskom nivou riješiti problem blokade rada institucija u F BiH?

Ni slučajno. Blokada je problem koji ima svoju krivičnu i političku komponentu. S krivične tačke gledišta, neshvatljivo je da nadležna tužilaštva ne istraže djela nesavjesnog rada u službi ili trgovine uticajem za sve situacije u kojim nosioci izvršnih funkcija ne izvršavaju svoje ustavne i zakonske obaveze. Uključujući i istragu protiv onih koji im izdaju političke naloge da tako djeluju. Tu mislim i na odbijanje popunjavanja sudskih funkcija, nesazivanje sjednica i slučna djelovanja. S političke tačke gledišta, SDA je HDZ-u u mnogim slučajevima dala pretjeranu moć. Svi znaju o četvrtom delegatu u državnom Domu naroda, preko kog Čović kontroliše i entitetsku većinu, ali i opću skupa sa Dodikom. Manje poznato je da se SDA odrekla jednog svog komisijskog mjesta u Predstavničkom domu kako bi HDZ-u dala dva mjesta u Ustavnopravnoj komisiji – daleko najvažnijoj. I HDZ to drugo mjesto koristi da masovno blokira zakone bez ikakvog utemeljenja. Kada dva HDZ člana glasaju – po pitanju DF ustavnih amandmana – da amandmani na Ustav nemaju ustavni osnov, onda je jasno da tu nema mjesta priči na ekspertnom nivou, već da se radi o politikanstvu i demonstraciji sile.

Kako ocjenjujete prijedloge koji su pristigli na ekspertskoj osnovi?

Previše su raznoliki, u pravilu kontradiktorni. Samo dodatni pokazatelj da ne postoji politička volja da se procesi odblokiraju.

Jesu li realni zahtjevi HDZ za glasanje u Vladi F BiH i izbor sudija Ustavnog suda, ili su to nove vrste blokada?

Meni je nerealno bilo da dobiju četvrtog delgata u Domu naroda ili drugog člana Ustavnopravne komisije, pogotovo jer sam znao da će to koristiti za blokadu. Ali, eto, SDA im je to dala. Ne bi me čudilo da im daju i ovo.

Da li vladajuće stranke ozbiljnim vide prijedlog Naše stranke za Izmjene izbornog zakona i koliko je realno da isti dobije podršku?

Neke su glasale za taj prijedlog na Ustavnopravnoj komisiji i to je prvi prijedlog ustavnih amandmana koji je dobio podršku Ustavnopravne komisije u proteklih 12 godina. Ovaj prijedlog je, prije svega, realan i izbalansiran. Zadržava sve mehanizme zaštite – vitalni interes, entitetsko glasanje… Također zadržava etničke prefikse jer precizira obavezu da četiri ceremonijalne pozicije – predsjednik, potpredsjednik, predsjedavajući Parlamenta i njegov zamjenik – obnašaju Bošnjak, Srbin, Hrvat i neko iz reda Ostalih. Presjedavajući Vijeća ministara bi se, kao i do sada, rotirao, a sve zaštite u tom tijelu bi bile zadržane. Uglavnom, ako Čović zaista želi da “Bošnjaci ne biraju hrvatskog člana Predsjedništva”, nema razloga da odbije ovaj model. No, nakon jučerašnjeg snimka – gdje Čović eksplicitno tvrdi da je izborni zakon samo uvod u treći entitet – nadam se da je svima jasno da mu je ta “majorizacija” samo izgovor da pod kontrolu HDZ-a stavi, kako je rekao, “zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast” na dijelu teritorije BiH. Svi koji se bavimo ovim poslom smo to znali i prije ovog snimka, pa mi je nevjerovatno da je Izetbegović i pored toga zagovarao Fuleov model. Produbljivanje diskriminacije, etničkih podjela, da ne govorim o uvodu u stvaranje dijelova teritorija gdje neko ima punu kontrolu nad sudskom vlasti, je neprihvatljivo. Kada ovo uskoro bude iza nas i cijela međunarodna zajednica će se vratiti na paket Naše stranke. Jedan dio već jeste.

Može li se desiti mostarizacija BiH, tj da iduće godine ne budu uzbori?

Ne može. Izbora će biti. CIK će ih raspisati. Ako ne bude budžeta, finansijska konstrukcija će biti najmanji problem.
Nap.ba