Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se danas na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), povodom Schmidtovog 69. izvještaja generalnom sekretaru UN-a o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini.
Na početku je istakao da se iz izvještaja visokog predstavnika može uočiti da je politička situacija u BiH kompleksna i izazovna.
“Ovaj dokument dodatno potvrđuje važnost postojanja kontinuirane pažnje Međunarodne zajednice s ciljem zaštite mira, stabilnosti i Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Uprkos brojnim izazovima BiH je napravila veliki iskorak na evropskom i euroatlanskom putu”, rekao je Bećirović, koji je podsjetio da je Evropsko vijeće 2022. odlučilo da BiH bude dodijeljen kandidatski status za članstvo u EU, a 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH:
“BiH je ispunila uslove da dobije poziv za članstvo u NATO. Naši rezultati bili bi još bolji da nije bilo stalnih opstrukcija i blokada iz entiteta RS. Neophodno je ukazati na činjenice koje su prethodile trenutnom stanju, a posebno naglašavam sljedeće: Republika BiH, članica UN-a, bila je žrtva brutalne agresije od 1992. do 1995. godine. Protiv Republike BiH su vođeni udruženi zločinački poduhvati. Nad Bošnjacima je počinjen genocid, jedini genocid u Evropi nakon 2. Svjetskog rata”.
“Velikodržavni protagonisti pokušavaju i u postdejtonskom periodu ostvariti ciljeve koji nisu ostvareni tokom oružane agresije. Ignorisanje ovih činjenica ne pomaže nikome, naprotiv. Njihovo zanemarivanje može dovesti do pogrešne dijagnoze stanja, a onda i do eventualno novih pogrešnih koraka. To ne smijemo dozvoliti”.
Bećirović se osvrnuo na turbulentnu prethodnu godinu.
“Iza nas je teška 2025. godina. Antidejtonska politika rukovodstva entiteta RS dovela je BiH na rub oružanog sukoba. Najgori scenarij smo izbjegli zahvaljujući institucionalnom i odgovornom djelovanju na pravnom i vanjskopolitičkom planu. Također, izvukli smo jednu važnu pouku. Bilo kakvo ugrožavanje pozicije i nadležnosti Ustavnog suda BiH, državnih pravosudnih organa i Visokog predstavnika, moglo bi imati nesagledive posljedice za sigurnost i mir BiH i ovog dijela Evrope”.
Visoki predstavnik postoji na osnovu Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i on je konačni tumač civilnih dijelova sporazuma, podsjetio je Bećirović.
“Potpisnici i svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma su već krajem 1995. godine znali da je ovo važna institucija za zaštitu ovog međunarodnog sporazuma. Oni su znali da sporazum u cjelini ne može funkcionisati bez Aneksa 10. Dejtonski mirovni sporazum nije jelovnik da birate šta želite, a šta ne. Mora se poštovati u cjelini”.
Povodom predstojećeg imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, Bećirović je poručio:
“To treba biti izvršeno na način da, kao i do sada, Vijeće za implementaciju mira izabere novog Visokog predstavnika, da ne budu ugrožene nadležnosti i mandat visokog predstavnika. O zatvaranju OHR-a može se govoriti tek nakon što bude ispunjen problem 5+2”.
Bećirović je potom nastavio:
“Problem BiH nije visoki predstavnik, već antidejtonska politika koja otvoreno zagovara rušenje Dejtona i Bosne i Hercegovine. Budimo potpuno jasni, rukovodstvo entiteta RS ruši Dejtonski mirovni sporazum, a ne visoki predstavnik. Vrijeme je da zaustavimo rušitelje sporazuma, a ne da slabimo institucije koje ga čuvaju”.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH osvrnuo se i na politiku susjednih zemalja prema BiH.
“Susjedne države, Republika Srbija i Republika Hrvatska, nemaju pravo da se miješaju u unutrašnja pitanja države Bosne i Hercegovine. Oni nisu garanti, nego potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dakle, Srbija i Hrvatska su preuzele dodatnu međunarodnu obavezu da poštuju nezavosnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i presude Sudova UN-a”.
