Liberalizacija viznog režima, odnosno slobodno putovanje i boravak do 90 dana u periodu od šest mjeseci u većinu država Evropske unije potpisnice Schengena za građane Bosne i Hercegovine nije ugroženo. Potvrdio je to Bakir Dautbašić, šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju i sekretar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Iako je broj azilanata iz Bosne i Hercegovine ove godine dostigao brojku od 4.000, što je povećanje u odnosu na prošlu, stanje, tvrdi Dautbašić, nije alarmantno.
Najviše azilanata iz Srbije, najmanje iz Crne Gore
Kada je u pitanju region Zapadnog Balkana na istom nivou po broju azilanata, naglašava šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju i sekretar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine je Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija iz koje je također, u ovoj godini evidentirano oko 4.000 takvih osoba.
Naglašava kako je broj azilanata iz Republike Albanije daleko veći te da je premašio 5.000, a iz Republike Srbije ove godine ima više od 6.000 osoba koje su zatražile azil u državama EU. S obzirom da je po broju stanovnika najmanja u regionu, iz Crne Gore, kaže Dautbašić, zabilježeno je svega nekoliko stotina azilanata u zemljama Evropske unije.
Interesantno je da čak 95 posto od ukupnog broja azilanata iz Bosne i Hercegovine otpada na one koji su takve zahtjeve podnosili u SR Njemačkoj, te manji broj onih koji azil traže u Švedskoj.
“Vjerovatno je do povećanja došlo jer je jedan dio građana pokušao da uhvati da zatraži azil prije promjene legislative u Njemačkoj. Nova legislativa kojom se države Zapadnog Balkana – Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Albanija tretiraju kao sigurne države je stupila na snagu i sada ćemo vidjeti kakvi će biti rezultati”, istakao je Dautbašić.
Boravak u Njemačkoj umjesto par mjeseci, od sada moguć par dana
Šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju i sekretar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine naglasio je kako je nova legislativa u Njemačkoj boravak azilanata sa par mjeseci skratila na svega nekoliko dana mogućeg boravka.
“Države Zapadnog Balkana, među kojima je i BiH su okarakterizirane kao one u kojima ne prijete ratovi, mučenja i druge radnje zbog kojih bi bilo moguće zatražiti azil. Do sada su kao najčešći razlozi za azil građana u EU bili zbog navodnog maltretiranja, uskraćivanja seksualnih sloboda… Međutim, BiH je država koja ispunjava ljudska prava svojih građana i stoga takvi azilanti više nemaju mogućnosti da se pozivaju na takve vidove zaštite, posebno ne u Njemačkoj nakon promjene legislative”, ocijenio je Dautbašić.
On je naglasio kako je prije mjesec dana obavljen monitoring iz EU primjene vizne liberalizacije na BiH te da su rezultati zadovoljavajući.
Da je tako, naveo je Dautbašić, najbolje govori i podatak da se monitoring vrši svake godine, ali da je u Bosni i Hercegovini to učinjeno nakon dvije godine.
Šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju istakao je kako Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine nema najave da će zbog većeg broja azilanata sa Zapadnog Balkana biti pooštrene granične kontrole na ulasku u EU, odnosno države članice Šengena od uobičajnih.
“Carinici mogu uvijek na osnovu vlastite procjene putnika prilikom prelaska međudržavne granice zatražiti da im pokažu da imaju dovoljno sredstava za vrijeme boravka u zemlji domaćina. Često to građani ne shvataju pa to doživljavaju kao pooštrene mjere”, navodi Dautbašić.
Državljani BiH pasoša trebaju posjedovati 35-70 eura za svaki dan boravka
“Granične službe mogu zahtijevati dokaz o posjedovanju novčanih sredstava za boravak u određenoj zemlji ili informaciju o adresi na kojoj ćete odsjesti”, naglašeno je u preporukama za putovanja Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Državljani BiH pri putovanju u zemlje članice EU i zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma moraju posjedovati putnu ispravu koja važi najmanje tri mjeseca od datuma namjeravanog boravka u zemljama članicama EU ili potpisnicama Šengenskog sporazuma.
Građani Bosne i Hercegovine naime, od 15. decembra 2010. godine bez viza sa biometrijskim pasošima mogu putovati u Austriju, Belgiju, Bugarsku, Češku Republiku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Holandiju, Island, Italiju, na Kipar, u Litvaniju, Latviju, Luksemburg, Mađarsku, Norvešku, na maltu, u Njemačku, Poljsku, Portugal, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španjolsku, Švedsku i Švicarsku.
Vize su i dalje potrebne za ulazak u Veliku Britaniju i Irsku.
U preporukama za putovanja Ministarstva sigurnosti BiH naglašeno je da bezvizni režim omogućava da se u zemljama Schengena provede najviše 90 dana tokom šest mjesci.
“Šestomjesečni periodi računaju se od dana prvog ulaska u zemlje Schengena: ukoliko je vaš prvi ulazak bio 1. februara, onda možete, tokom narednih šest mjeseci, sve do 31. jula, provesti ukupno 90 dana u zemljama Schengena. Ovih 90 dana može se iskoristiti tokom jedne posjete ili u sklopu više putovanja, ali je bitno da se vodi računa o broju dana koji se provede u zemljama Schengena. Važno je da se nakon 90 dana boravka obavezno napusti Schengen zona sve dok ne prođe period od šest mjesci od prvog ulaska. Nakon toga počinje novi, naredni šestomjesečni ciklus u kojem se ponovno može provesti 90 dana u zemljama Schengena”, navedeno je u preporuci za putovanja Ministarstva sigurnosti BiH.
Naglašeno je kako je boravak bez vize duži od 90 dana ilegalan i može rezultirati trajnom zabranom ulaska u zemlje Schengena. Samo uz odgovarajuću dugoročnu vizu, boravišnu ili radnu dozvolu moguće je trajno boraviti u nekoj od zemalja Schengena.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH navode da generalni uslovi za ulazak u zemlje Schengena za građane koji nisu državljani Evropske unije su na snazi, tako da pojedinačne granične službe mogu zahtijevati dokaz o posjedovanju novčanih sredstava za boravak u toj državi ili informaciju o adresi na kojoj se planira odsjesti.
Granične službe imaju pravo odbiti ulazak onim građanima za koje smatraju da su prijetnja javnom redu, zdravlju ili međunarodnoj sigurnosti.
