Ulica Čepinski put u Zagrebu jedna je od onih koja se pominjala u Centralnom biračkom spisku Bosne i Hercegovine kao adresa birača iz te države prijavljenih na adresi u glavnom gradu Hrvatske. Na spisku, u toj ulici, zavedeno je deset osoba iz tri grada na sjeveru BiH koji su se prijavili za glasanje putem pošte na lokalnim izborima raspisanim za 15. novembar, piše Radio Slobodna Evropa.
Do 9. oktobra bilo je moguće objaviti i njihov identitet. Naime, do tada je Izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine, sa adresama glasača u BiH i Hrvatskoj, bio dostupan na stranici Centralne izborne komisije (CIK).
Međutim, 9. oktobra Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH zabranila je da se taj izvod objavljuje na stranici www.izbori.ba zbog, kako je navedeno u obrazloženju, ugrožavanja ličnih podataka.
Tako da potpuno precizni podaci, imena i prezimena birača izvan BiH, više nisu dostupni. No, raniji uvid u Izvod pokazuje da se slično onome što je zabilježeno u Zagrebu, moglo uočiti i u gradovima Srbije.
Jedna od adresa koja je navedena, a što je zabilježio RSE, je i broj u ulici Bulevar oslobođenja u širem centru Novog Sada. To mjesto je u Izvodu označeno kao adresa na kojoj je nastanjeno 20 osoba iz BiH, koje su se, također, prijavile da će glasati na lokalnim izborima u BiH. I to putem pošte.
Stanari su većinom iz jedne opštine na istoku i jedne na sjeveroistoku BiH.
U finalu predizborniih procesa u BiH, u iščekivanju početka kampanje, koja zvanično startuje u petak, 16. oktobra, pitanje birača koji su zavedeni u domovini, ali i u dvije susjedne države, postalo je ključno po pitanju eventualnih izbornih neregularnosti.
U Izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH prijavio se 101.771 birač. Ovaj spisak CIK je početkom oktobra objavio na svojoj web stranici.
Nakon toga, na adresu CIK-a stiglo je oko 3.500 prijava zbog raznih nepravilnosti. Na biračkom spisku ima preminulih osoba, neki su prijavljeni za glasanje na više mjesta, a nekih uopšte nema na popisima.
Među njima su i građani koji su otkrili da su njihova imena prijavljivana za glasanje putem pošte, iako im je adresa prebivališta godinama u Bosni i Hercegovini. Rezultat svega je da je Centralna izborna komisija BiH odbila da upiše skoro 28 hiljada (27.960) birača u Izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH na predstojećim lokalnim izborima.
Izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH na web stranici Centralne izborne komisije nalazio se samo nekoliko dana. Nakon toga, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, tražila je da se spisak ukloni, tvrdeći da se tako krši Zakon o zaštiti ličnih podataka za više od 100 hiljada građana.
“Objavljeno je sljedeće: ime, prezime, pun datum rođenja, mjesto u BiH i mjesto u inostranstvu. Naravno da su ti podaci lični, i ne samo oni koji su objavljeni. Informacija da neko neće biti u stanu u Bosni i Hercegovini, nego da će u tom danu kada bude glasanje biti u inostranstvu, i to je lični podatak, koji nije na takav način vidljiv, ne samo matični broj”, kaže Petar Kovačević, direktor Agencije u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Svaka informacija, pojašnjava Kovačević, koja se odnosi na konkretnu osobu i na osnovu koje se može identifikovati, je lični podatak.
“Ovdje imamo ugrožavanje privatnosti i ugrožavanje drugih privatnih interesa. Tako objavljeni podaci mogu se zloupotrijebiti. Mi smo u našem rješenju rekli da bi za nas bilo prihvatljivo za provjeru biračkog mjesta da se pristupi aplikaciji, ukuca jedinstveni matični broj, da građanin vidi da li mu je umjesto dosadašnjeg glasačkog mjesta promijenjena glasačka opcija za glasanje iz inostranstva. I mogao bi da odreaguje”, kaže Kovačević.
Iz Centralne izborne komisije BiH odgovaraju Agenciji da ne vide ništa sporno u objavljivanju navedenih podataka, jer se, kako kažu, tvrde da čuvaju tačnost, ažurnost i integritet biračkog spiska, te da na objavu takvih informacija imaju pravo, prema Izbornom zakonu BiH.
CIK BiH najavljuje i pokretanje tužbe protiv odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH zbog skidanja Centralnog izbornog spiska sa njihove web stranice.
“Prije neki dan smo kroz priopćenje Tužiteljstva dobili informaciju da oni sebe možda smatraju i nenadležnim. Mada je naše mišljenje, pogotova ova aktivnost registracije birača van BiH, pitanje međunardonog karaktera i prekograničnog kriminala”, kazao je u četvrtak, 15. oktobra, predsjednik CIK-a Željko Bakalar na konferenciji za novinare, najavljujući da će aktivirati sve ljudske i materijalne resurse ‘da veliki broj sumnjivih prijava dostavljaju Tužilaštvu BiH i tužiteljstvima na nižim nivoima’.
Sumnju za moguće zloupotrebe, kazao je Bakalar, potaknula je činjenica da nikada do sada Centralnoj izbornoj komisiji nije stiglo više prijava za glasanje iz inostranstva, i to oko 120.000.
“Mi smo prvi put objavili taj popis, jer smo primijetili da se nešto dešava drugačije u odnosu na ranije. Prvo ćemo govoriti o broju zlouporaba i haj’mo reći dovitljivosti izvođača eventualnih kriminalnih djela. Vidjeli smo kroz analize, dok smo radili registraciju, da su oni izverzirani. Bili smo zatrpani količinom i brojem tih prijava. Mi, kao upravljač izbornog procesa, smo dužni da aktiviramo i uključimo sveukupnu javnost”, naveo je Bakalar razloge objavljivanja Centralnog izbornog spiska.
ŠTA KAŽU U POŠTAMA I MUP-U SRBIJE?
Na upit RSE Poštama Srbije – da li imaju slučajeva gdje poštu vraćaju, jer je nisu uspjeli uručiti na adrese u Srbiji sa kojih se prijavljivalo na izbore u Bosni i Hercegovini, jer tih osoba nema na adresama, iz pošta Srbije su odgovorili:
„U slučaju neuspjelog pokušaja isporuke, Izvještaj o dolasku primaoca ostavlja se u kućnom poštanskom sandučetu primaoca, sa naznakom gdje i u kojem roku primalac može preuzeti pošiljku. Za poštanske pošiljke primljene iz međunarodnog prometa, period skladištenja je 5 radnih dana za primaoce u uskom području isporuke, odnosno 10 dana ako se primalac nalazi u širem i najširem području dostave pošte. Nakon isteka propisanog perioda skladištenja, pošiljka se vraća državi porijekla za povratak pošiljaocu“, navedeno je u odgovoru.
Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Hrvatske nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa da li su upoznati sa navodima da postoje adrese na kojima su prijavljene desetine građana Bosne i Hercegovine koji ne žive na istima.
Ipak, pojedine osobe su se obraćale Povjereniku za informacije od značaja i zaštitu podataka u Srbiji. Slučaj je zabilježen prije dvije godine kada se ovoj instituciji obratila osoba iz Banjaluke.
Tada je, kako je navedeno u odgovoru za RSE, osoba sa više svojih prijatelja, prilikom provjere upisa u birački spisak za Opšte izbore u BiH 2018. godine, otkrila da im je neko promijenio adresu prebivališta.
“Oni su umjesto u Banjaluci, kao glasači registrovani u Beogradu. No, Povjerenik za informacije od značaja i zaštitu podataka nije im mogao tada pomoći, jer su za to nadležne bosanskohercegovačke vlasti”, navodi se iz ove institucije za RSE.
NEPRAVILNOSTI BILJEŽE NEVLADINE ORGANIZACIJE U BIH
U Koaliciji za poštene i slobodne izbore ‘Pod Lupom’, koju čini pet organizacija civilnog društva i neformalnih grupa, koje posmatraju predizborni period u BiH, nepravilnost koja je obilježila dosadašnji izborni period je ’krađa identiteta i zloupotreba ličnih podataka građana’ u svrhu glasanja putem pošte.
“Na odluke CIK-a za registrovanje za glasanje putem pošte, CIK je zaprimio oko 3.500 žalbi građana BiH. Značajan broj se odnosi na krađu identiteta, tj. zloupotrebe ličnih podataka u svrhu registracije za glasanje putem pošte i to bez znanja građana. Ovakva vrsta nepravilnosti predstavlja krivično djelo”, poručila je na konferenciji za novinare 15. oktobra koordinatorica Koalicije Jelena Tanasković – Mićanović.
Posmatrači Koalicije ‘Pod Lupom’ zabilježili su ukupno 36 različitih slučajeva koji se odnose na zloupotrebe ličnih podataka za glasanje putem pošte u 23 opštine i grada u BiH.
Koaliciji je direktno prijavljeno pet različitih slučajeva moguće zloupotrebe ličnih podataka za registrovanje za glasanje putem pošte, koje se odnose na stotine birača i BiH, a o čemu je obaviješten CIK BIH.
IZ CIK-A NAJAVLJUJU SANKCIJE
Predsjednik CIK-a Željko Bakalar najavio je četvrtak, 15. oktobra u Sarajevu da će CIK uskoro definisati postupanje u slučaju zloupotreba prilikom glasanja poštom.
“Želim istaći da je Središnje izborno povjerenstvo snažnog opredjeljenja da se sve manipulacije i zlouporabe preduprijede i adekvatno sankcioniraju. Ukoliko i nakon zaključenja Središnjeg biračkog popisa bude dostavljen dokaz, ovjerena izjava ili nešto slično što je relevantan dokaz da je birač bez njegovog znanja registriran da glasuje putem pošte, glasački paket koji dođe u glavni centar za brojanje iz inozemstva na ime tog birača se neće brojati”, rekao je predsjednik Bakalar tokom konferencije za novinare u četvrtak 15. oktobra.
Lokalni izbori u BiH trebali su biti održani u oktobru. Odgođeni su za 15. novembar, jer BiH nije imala usvojen budžet, a u sredstvima za privremeno finansiranje, koje je bilo na snazi u vrijeme kada su trebali biti raspisani, nisu predviđena sredstva za izbore.
Izborna kampanja počinje 16. oktobra i traje do 14. novembra, kada počinje izborna šutnja.
U centralni registarski spisak upisano je 3.374.364 birača.
