BH Telecom je na korak od historijske akvizicije kojom bi mogao preuzeti Telemach BH i Telemach Crnu Goru – potez koji stručnjaci već nazivaju “akvizicijom decenije”. Riječ je o legitimnoj i tržišno utemeljenoj transakciji koja bi mogla trajno izmijeniti digitalni pejzaž Bosne i Hercegovine.
Domaće upravljanje infrastrukturom
Ova akvizicija ne predstavlja samo proširenje tržišnog udjela BH Telecoma. Riječ je o vraćanju ključne digitalne infrastrukture u nadležnost domaćih institucija, što bi Bosni i Hercegovini omogućilo da objedini resurse i ubrza digitalizaciju javnih usluga, obrazovanja i zdravstva, smatraju stručnjaci. U vremenu kada digitalna suverenost postaje presudna, jačanje domaćeg upravljanja infrastrukturom dodatno doprinosi sigurnosti i nezavisnosti zemlje.
Direktne koristi za građane
Preuzimanje Telemacha donosi konkretne prednosti: nova radna mjesta, tehnološke inovacije, unapređenje infrastrukture i modernije usluge. Očekuje se ubrzan razvoj OTT platformi, pametnih gradova i cloud servisa, ali i smanjenje digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja.
Telemachova razvijena infrastruktura omogućila bi bržu izgradnju optičke mreže, dok bi dodatna sredstva mogla biti usmjerena u širenje širokopojasne povezanosti i uvođenje 5G mreže.
Zakonit i transparentan proces
Iz BH Telecoma su i ranije naveli da se radi o potpuno zakonitoj i tržišnoj akviziciji koja ne ugrožava konkurenciju naprotiv, jača je.
Riječ o lokalnom razvoju i stvaranju novih vrijednosti, a s obzirom da je Bosni i Hercegovini potreban snažan, moderan i konkurentan telekom operater koji je spreman za izazove digitalnog doba, to ne može biti političko već isključivo tržišno pitanje.
Istaknuto je i da Telemach BH posluje transparentno, poštujući sve zakone BiH, s domaćim uposlenicima i urednim poreznim obavezama.
Primjeri iz svijeta: Države vraćaju kontrolu
U brojnim zemljama javni interesi vode slične procese. Teracom u Švedskoj je kupio mobilnog operatera Net 1 kako bi osigurao digitalnu infrastrukturu za civilne i vojne potrebe. Jordanski Batelco udvostručio je mobilnu pokrivenost preuzimanjem Umniaha. Vijetnamski Viettel uložio je milijardu dolara u Tanzaniju, dok belgijski Proximus, pod državnom kontrolom, širi poslovanje globalno.
Ovi slučajevi potvrđuju da strateška kontrola nad telekomunikacijama nije samo ekonomsko, već i nacionalno pitanje.
