Bh. tužiocima bi mogao biti uskraćen jedan od glavnih alata za efikasnu borbu protiv teških oblika kriminala ukoliko se ne poduzmu hitne zakonodavne aktivnosti, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH. Izjavu prenosimo u cijelosti.
Od hitne je važnosti da Ministarstvo pravde BiH i Vijeće ministara usaglase i usvoje prijedlog izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP) i upute ga bez odlaganja Parlamentarnoj skupštini BiH na konačno usvajanje.
Ove izmjene i dopune su neophodne kako bi se provela odluka Ustavnog suda BiH, koja zahtijeva strožiji pravni režim, tj. korištenje i kontrolu posebnih istražnih radnji u krivičnim postupcima. Bez usvajanja tih izmjena i dopuna, Ustavni sud bi mogao poništiti trenutne odredbe ZKP-a, jer još nisu usklađene sa Ustavom BiH u roku od 6 mjeseci od dana kad su proglašene neustavnima. Ustavni sud će krajem marta odlučiti da li da poništi ove odredbe ili da produži rok zakonodavcu za usvajanje izmjena i dopuna.
Posebne istražne radnje se koriste u sprečavanju i otkrivanju teških oblika kriminala i naročito su važne u postupku dokazivanja. One uključuju, između ostalog, korištenje prikrivenih agenata, presretanje komunikacija, nadzor i slanje informatora itd. Istovremeno, one se moraju ograničiti isključivo na ono što je neophodno u demokratskom društvu, tj. osigurati proporcionalnost između prava na privatnost pojedinca i sigurnosnih potreba države.
Ministarstvo pravde je sačinilo nacrt izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku ali je on manjkav i ne zadovoljava zahtjeve za pojačanu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, bilo na domaćem ili međunarodnom nivou.
Dakle, od najveće je važnosti da se nacrt u potpunosti uskladi sa međunarodnim standardima, posebice onima u okviru Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
Ukoliko zakonodavac usvoji tek polovična rješenja ili ako Ustavni sud ukine postojeće odredbe jer su protuustavne, bh. tužiocima će biti uskraćen jedan od glavnih alata za efikasnu borbu protiv teških oblika kriminala. Direktna posljedica oba takva slučaja bilo bi nekažnjavanje onih koji počine ta krivična djela.
To bi doprinijelo podrivanju vladavine prava u momentu u kojem Bosna i Hercegovina mora osigurati stabilno i sigurno okruženje za potencijalne investitore. To bi se također smatralo štetnim korakom u kontekstu nadolazećeg Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, stoji na kraju izjave.
