Izgradnja južne interkonekcije za snabdijevanje Bosne i Hercegovine zemnim gasom je najvažniji projekat i najveća investicija u ovoj godini – istakao je za Fenu ekspert za energetiku i nekadašnji federalni premijer Edhem Bičakčić.
Južna interkonekcija, novi gasovod koji spaja Bosnu i Hercegovinu sa EU tržištem gasa i LNG terminalom na Krku, kako je dodao Bičakčić, izvjesno je da će povećati sigurnost snabdijevanja BiH prirodnim gasom te povećati fleksibilnost i energetsku efikasnost u smislu diverzifikacije izvora i dobavnih pravaca.
– Politički problemi s tim u vezi su riješeni, a dosta tehničkih podataka je već utvrđeno. Dolaskom novih količina gasa iz pravca Hrvatske stvaraju se preduslovi za priključenje velikih potrošača koji bi koristili prirodni gas za proizvodnju električne i toplotne energije. Osim toga, BiH bi mogla postati tranzitna zemlja za prirodni gas prema sjeveru (Hrvatska i Mađarska) i istoku (Srbija i Bugarska). To znači da će zarađivati na transportu ovog energenta prema drugim državama, ističe Bičakčić.
Prema njegovim riječima, taj projekat nanovo aktuelizira izgradnju skladišta za gas u napuštenom rudniku Tetima (Tuzla) za koji je Vlada Federacije BiH dobila saglasnost u vrijeme kada je on bio federalni premijer.
Kada je riječ o izgradnji južne gasne interkonekcije, Bičakčić je naveo da je potrebno kroz Hrvatsku izgraditi novi gasovod visokog pritiska (50 bara) od Splita (mjesto Dugo Polje) do Zagvozda (52 km) plus od Zagvozda do Imotskog i granice s BiH (22 km), što je ukupno 74 km gasovoda i to je nadležnost Plinacra (hrvatski operator transportnog gasnog sistema).
– Očekuje se da će to finansirati Plinacro jer on će naplaćivati tranzitne takse. Potrebna sredstva su oko 170 miliona eura. Za sada se ne zna koji sve troškovi u ovo ulaze, navodi Bičakčić.
Dodao je da će gradilište gasovoda kroz BiH sa ulaskom kod Posušja biti dugo 180 km i da će imati dva kraka – za Mostar i prema Travniku. Za te radove potrebno je oko 250 miliona eura, kaže Bičakčić.
Govoreći o planiranim kapacitetima tog gasovoda, rekao je da će kroz njega godišnje biti transportovano oko 1,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa.
– O kojoj količini je riječ može se vidjeti i po usporedbi sa sadašnjom godišnjom potrošnjom u BiH koja iznosi 230 miliona kubika. Godišnji kapacitet postojećeg gasovoda je 600 miliona kubika, pojašnjava Bičakčić.
Naglašavajući značaj ovog projekta Bičakčić je rekao da novi pravac transporta prirodnog gasa treba da omogući i gasifikaciju južnog dijela Bosne i Hercegovine i obezbijedi gas za nove industrijske potrošače. Napomenuo je da nova interkonekcija i gasna infrastruktura treba da budu projektovani i izgrađeni tako da osim prirodnog gasa, omoguće upotrebu vodonika i biogasa.
– Realizacija tog projekta ubrazala bi i realizaciju novog sjevernog pravca (Bosanski Brod ili Brčko) čime bi Bosna i Hercegovina mogla postati tranzitna zemlja za prirodni gas. Time se otvara mogućnost uključenja Banja Luke na novi gasni sistem Bosne i Hercegovine, naglašava Bičakčić.
Pripremu i realizaciju projekta izgradnje južne interkonekcije trebalo bi da prati reforma gasnog sektora i s tim u vezi Bičakčić podsjeća da je taj proces u prošlosti (dok je bio federalni premijer, 2000. godina) započeo veoma ambiciozno.
Dok je obavljao funkciju predsjednika BH K CIGRE to strukovno udruženje je raspravljalo o snabdijevanju prirodnim gasom BiH i tada je u okviru te organizacije formirana sekcija za prirodni gas.
Aktuelizirajući na početku 2026. godine značaj izgradnje južne gasne interkonekcije Bičakčić je, kako kaže, imao na umu da klimatske promjene uzrokovane globalnim zagrijavanjem predstavljaju najveći izazov s kojim se savremeni svijet suočava jer nanosevelike štete privredi, društvu i ekosistemima. One su posljedica emisija stakleničkih gasova, posebno ugljičnog dioksida.
– Zato je važno istovremeno jačati otpornost na klimatske promjene i provoditi mjere prilagodbe. Transformacija našeg društva i privrede u niskougljično okruženje treba se ostvariti kroz ulaganje u ekološki prihvatljive tehnologije, inovacije i razvoj, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti na evropskom tržištu i omogućiti postizanje neto nulte emisije do 2050. Godine, zaključio je Edhem Bičakčić u razgovoru za Fenu.
