Bosna i Hercegovina ponovno je zabilježila nazadovanje u pogledu indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) i, prema rezultatima za 2022. godinu, sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, zauzima najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi. Samo su Rusija i Ukrajina, koje su u ratu, ostvarile gori rezultat. Istaknuto je to danas na pres-konferenciji u Sarajevu na kojoj su rezultate globalnog indeksa percepcije korupcije za 2022. godinu predstavili predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Interanationala u BiH (TIBiH) Srđan Blagovčanin i Ivana Korajlić, izvršna direktorica ove organizacije.
Indeks – CPI analizira percepciju korupcije u javnom sektoru, te pozicionira 180 zemalja na temelju 13 nezavisnih studija i anketa stručnjaka i poslovnih ljudi, a taj indeks (CPI) koristi skalu od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najveći mogući stepen korupcije, dok 100 predstavlja potpuno odsustvo korupcije. – Dok zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak osam indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije – istaknuto je na pres-konferenciji TIBiH. Kako je nadalje rečeno, BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda, a što je posljedica prisustva organiziranog kriminala, pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa.
Čelnici TIBiH upozoravaju kako aktuelno stanje u BiH zahtijeva hitnu akciju na zaustavljanju daljnje devastacije državnog institucionalnog okvira, bez čega je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, koje podrazumijeva dodjela kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji. U globalnom izvještaju je posebno naglašena katastrofalna situacija u bh. pravosuđu, a prije svega u Tužiteljstvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a problematičnim i kompromitiranim je ocijenjen i sam izbor glavnog tužitelja BiH. U vezi s tim, TIBiH insistira na provođenju vettinga odnosno procedura sveobuhvatne provjere/ocjene nositelja pravosudnih funkcija u BiH, njihovog imovnog stanja te, eventualnih, veza s političkim strukturama i organiziranim kriminalom, kao i donošenju seta novih propisa koji će osigurati integritet i odgovornost. Izvještaj je ove godine fokusiran na korelaciju nivoa korupcije i nivoa sigurnosti, te organiziranog kriminala, a posebno zabrinjavajućim su istaknute najave predsjednika RS Milorada Dodika da će se u ovom bh. entitetu usvajati veoma restriktivni zakoni na planu uvođenja kriminalizacije klevete i time dodatno doprinijeti ušutkivanju nositelja nezavisne kritike i, generalno, narušavanju građanskih sloboda i ljudskih prava, a prioritetno prava na izražavanje. Kako je ocijenjeno, zbog aktuelnog stanja u bh. pravosuđu godinama se čeka na procesuiranje niza važnih slučajeva organiziranog kriminala i korupcije uključujući i one u kojima su sudjelovali visoki zvaničnici, a jedan od posljednjih primjera je suđenje odgovornima za kriminal u Bobar banci težak preko 100 miliona KM koji je nakon „dugogodišnje pravosudne farse završio oslobađanjem jedne od prvooptuženih u tom predmetu, a sličan epilog imale su i brojne druge korupcijske afere“. Nažalost, kako je rečeno, i provođenje Općih izbora 2022. godine bilo je propraćeno „nizom afera krađom glasova, trgovinom biračkim odborima i zloupotrebama javnih resursa“. – Ovaj problem nije riješilo ni nametanje izmjena Izbornog zakona od visokog predstavnika, koji je svojim djelovanjem samo dodatno produbio političku krizu i nije riješio problem potpune blokade vlasti koja nastavlja da djeluje prvenstveno kao instrument političkih partija za jačanje sopstvene kontrole nad svim procesima u državi – rečeno je.
U TIBiH smatraju kako CPI pokazuje kako „u BiH ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije nego, naprotiv, državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, vlastito djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom, koja je, nažalost, postala primarni razlog postojanja institucija“. Iz ove organizacije upozoravaju kako posebnu opasnost za državu predstavlja „potpuna simbioza organiziranog kriminala i državnih institucija, što vodi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti.” – TIBiH je u saradnji sa međunarodnim i domaćim stručnjacima sačinio prijedlog Agende dobrog upravljanja 2025, ponudivši tako inovativan pristup izazovima upravljanja u zemlji, uzrokovanim dominantnim zarobljavanjem države od etno-nacionalnih elita – rečeno je na pres-konferenciji, potcrtavajući kako je u agendi predstavljen set mjera za borbu protiv korupcije. Ovim mjerama je, među ostalim, obuhavaćeno provođenje sistemskih i funkcionalnih revizija javnog sektora radi njegove optimizacije i centralizacije javnih nabavki, te unaprjeđenja integriteta izbornog procesa i političkih partija. Inače, prema CPI-u, najuspješnije zemlje su – Danska sa indeksom 90, te Finska i Novi Zeland sa ostvarenim indeksom 87, dok se na samom dnu nalaze – Južni Sudan i Sirija sa indeksom 13, te Somalija sa ocjenom 12. Globalno posmatrano, region sa najvišim prosječnim indeksom je zapadna Evropa, čiji CPI u prosjeku iznosi 66, a najgori regioni su – Podsaharska Afrika sa prosječnim CPI 32, te Istočna Evropa i Centralna Azija, gdje se ubraja i BiH, sa prosječnim CPI od 35 indeksnih poena.
Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/infoteka/bih-biljezi-najgori-trend-od-svih-drzava-okruzenja-u-pogledu-korupcije/
