Bosna i Hercegovina i dalje je u plamenu. Većina požara lokalizovana, no pripravnost vatrogasaca zbog visokih temperatura i dalje je neophodna. Ipak požar na Crnom brdu kod Čapljine izazvao je štetu čije će vrijednosti tek biti poznate. Kompletna telekomunikacijska oprema u vlasništvu BHRT-a je izgorjela. Šteta nanesena i BH Telekomu, HT Eronetu, Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine i Agenciji za identifikacione dokumente BiH.
Glavni objekat za smještaj opreme državnog javnog emitera u potpunosti je izgorio na Crnom brdu kod Čapljine. Zbog uništavanja telekomunikacijskog sistema, baznih stanica građani Ljubuškog i Čapljine onemogućeni su tražiti i podizati dokumente. Od naredne sedmice u Agenciji za indentifikacione dokumente očekuju uspostavu putem alternative, ali ovo će izazvati brojne probleme.
Sandi Vejzović:
“Objekat je totalno, totalno uništen. Devastiran. Šteta je 100%, ništa se ne može iskoristiti.”
Branka Stojčić, glasnogovornica IDDEA-a:
“Radimo na pronalaženju najbržeg mogućeg alternativnog rješenja kako bi se što prije uspostavio sistem. Popravka mislim da nije moguća, mislim da je neophodna nabavka kompletno nove opreme bar što se tiče Agencije za identifikacione dokumente.”
https://youtu.be/4CJcZQZqa7I
Požar ugašen, šteta se zbraja. Na lokalitetu Bileće požari još nisu pod kontrolom. Djeluju helikopteri u jutarnjim i popodnevnim satima, a tokom dana vatrogasci.
Željko Janković, zamjenik direktora RUCZ:
“Ljudi i kuće nisu ugroženi, bar ne za sada.”
Janković objašnjava da je požar na Tjentištu pod kontrolom. Zbog temperatura stoljetna borova šuma i dalje je u opasnosti. U jutarnjim satima opet je trebala i pomoć iz zraka.
Željko Janković, zamjenik direktora RUCZ:
“Dva helikoptera MUP-a Srbije i helikopter helikopterskog servisa Republike Srpske gasili su ostatke žarišta na Tjentištu i otpilike je sanirano stanje tu iako zbog velikih temperatura ti požari se ponovo aktiviraju.”
Spremni su i konjički vatrogasci koji su noć proveli gaseći vatru na Vrtaljici. Iako ih je nepristupačan teren onemogućavao da do žarišta stignu vozilima uz pomoć više od stotinu volontera, lokalizovali su i djelimično spasili stoljetnu borovu šumu. Bojazan i dalje postoji.
Husein Hodžić, FUCZ KONJIC:
“Požar se i dalje pali, jer se radi o borovoj šumi, koja je vrlo pogodna za širenje požara. Ovaj požar je izbio u gradu, nekih 500 metara od grada i stvarno je to pored one materijalne puno veća druga šteta što imate jedan ružan ambijent. Šteta je ogromna, kako nije ogromna kad nešto čuvate stotinama godina a treba da vam izgori u nekoliko sati.”
Sumnje su da je i ovaj požar izazvao ljudski nemar. Struka ukazuje da je tako i sa većinom požara u BiH, a da rjeđe to budu udari groma. Oni koji požare izazovu rijetko padnu pod kontrolu policije, no slučaj iz Mostara ulijeva nadu. Ono što baš i ne ulijeva jeste manjak opreme, ukazuju stručnjaci. Štete požara osim trenutnih zagađenja i gubitka šume i zelenila, dovode samim tim do manje kvalitete zraka, ali i veće mog klizišta i zagađenja voda.
Edin Brčaninović, vještak šumarske struke:
“Visina štete u šumskim požarima iskazuje se isključivo u visini materijalne štete na drvoj masi, dok se šteta na općekorisnim vrijednostima šume ne iskazuje, iako ona ima višestrukovću vrijednost nego sama ta drvna masa. Pored drvne mase koja izgori u šumskim požarima, šteta nastaje i po biodiverzitet, nastaje i na životinjski svijet gdje se apsorpcija vode i snaga šume koju ona ima u pročišćavanju svježe pitke vode. Tako da smo svjedoci da sa pojavom malo dužih sušnih razdoblja dolazi i do nestašice pitke vode, a sa pojavom prvih kiša dolazi i do erozionih procesa na šumsko zemljište i stvaranje bujičnih tokova.”
Posljedice bi požara iz godine u godinu mogli bi tek osjetiti, a želja za nabavkom opreme primjetna samo izglda u ovim periodima kada je BiH u plamenu. Brčaninović ukazuje da bi i bez kanadera i airtraktora bh. vlasti mogle poraditi na nabavci specijaliziranih vozila, gradnji adekvatne porotupožarne strukture odnosno puteva, zahvata vode na ključnim mjestima i ono ključno, uspostavi rane dojavne službe da bi se moglo na vrijeme pristupiti gašenju šumskih požara.
