„Bosna i Hercegovina danas bilježi gubitak stanovništva od oko 400.000 ljudi, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih. Više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi u inostranstvu.
Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak“, rečeno je na današnjoj promociji zbornika radova „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine“, koji donosi temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću.
Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine promotori izdanja bili su prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović, koji su ukazali na urgentnost demografskog pitanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu za definiranjem održivih javnih politika.
Autori iz različitih naučnih disciplina, u zborniku su analizirali fenomene depopulacije, migracija, starenja stanovništva i niskog nataliteta.
„Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki – od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva,“ upozorio je akademik Mirko Pejanović.
Demografske promjene nisu samo statistički podaci – one oblikuju našu budućnost. Bosna i Hercegovina suočava se s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu, istakao je prof. dr. Adnan Efendić posebno ukazujući na ekonomske uzroke i posljedice migracija, navodeći da su prostorne nejednakosti i socioekonomski faktori poput nezaposlenosti i niskih plata glavni okidači odlaska mladih. „Pitanje ostanka u zemlji nije samo emotivno, već duboko ekonomsko i sistemsko“, dodao je Efendić.
„Promjena u strukturi stanovništva već utiče na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne,“ poručio je prof. dr. Adnan Efendić.
Prema podacima iz zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, dok se najviše iseljavaju mladi u dobi od 20 do 29 godina. Pored toga, prosječna starost stanovništva porasla je s 39,6 na 42,5 godina, a koeficijent starosti dostigao je 28,4%.
„Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracionih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom“, upozoravaju stručnjaci i neki od autora publikacije, ističući i važnost obrazovnog sistema i tržišta rada u demografskoj obnovi zemlje.
Zbornik naglašava i ulogu dijaspore i povratnika u mogućem demografskom i ekonomskom oporavku, te poziva na integrisane mjere pronatalitetne politike, ravnomjernog regionalnog razvoja i podrške mladim porodicama.
Promocija je okupila predstavnike akademske zajednice, a svi prisutni su se složili u ocjeni da je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova savremene BiH.
