Bosna i Hercegovina i više od tri decenije nakon završetka rata ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, dok se broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje gotovo prepolovio u odnosu na period prije pandemije koronavirusa. Novi zakon o protuminskom djelovanju, koji je još u proceduri usaglašavanja, trebao bi prvi put sistemski povezati stabilno domaće finansiranje razminiranja s uređenjem radnog, socijalnog i penzionog statusa ljudi koji obavljaju jedan od najrizičnijih poslova u zemlji.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 kvadratna kilometra. Do sada je očišćeno oko 18 kvadratnih kilometara, pa je trenutna procjena oko 756 kvadratnih kilometara, uz napomenu da se taj podatak svakodnevno mijenja.
Novi plan za period 2027-2032. predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu. Međutim, BHMAC procjenjuje da bi, uz stabilno finansiranje koje bi omogućio novi zakon, godišnji kapacitet mogao porasti na 75 do 80 kvadratnih kilometara.
Sadašnje deminerske organizacije mogu realizirati oko 50 do 55 kvadratnih kilometara godišnje, a za značajnije povećanje kapaciteta trebalo bi najmanje godinu do dvije, kako bi se angažirali dodatni demineri i nabavila potrebna oprema.
U najpovoljnijem scenariju, uz usvajanje novog zakona, BHMAC procjenjuje da bi BiH mogla završiti proces do kraja 2036. godine. Ako zakon ne bude donesen, a donatorska sredstva nastave nestajati, završetak procesa mogao bi se pomjeriti približno do 2045. godine.
